Najčešće smo lojalni kad osjećamo veliko povjerenje prema nekome. Povjerenje koje ne želimo izigrati. Što se događa kada prestanemo vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, može li prestati naša osobna lojalnost prema nama samima?
Lojalnost
Lojalnost dolazi od francuske riječi loyal što znači odanost ili vjernost određenomu pokretu, organizaciji, ideji, poretku, državi, instituciji ili pojedincu. Motivi lojalnosti mogu biti interesni, ideološki i emocionalni.
Tako postoje čak i programi lojalnosti u kojima se zadovoljavaju potrebe klijenata s ciljem njihovog zadržavanja i koji pomažu pri ostvarenju njihovih budućih transakcija.
Postoji činjenica da će zaposlenik biti lojalan svom poslodavcu ako je zadovoljen njegov sustav vrijednosti s ostalima s kojima ih dijeli. Tu posebice ulaze njegovi stavovi koji su podržani i kad postoji različito mišljenje.
Zanimljivo
Lojalnost je uvijek dobrovoljna te se pokazuje u ponašanju prema onima s kojima se osjeća povezanost, kao i prema trećim osobama.
Prestanak lojalnosti
Lojalnost prestaje kad se pojedinac guši jer mu nije dozvoljeno izreći vlastite stavove ili kad ne postoji međusobna podrška u teškim trenucima, odnosno trenucima kad nastupaju pogreške. Popularno se može nazvati „Svatko gleda svoja posla“. Kad se ovakvi trenuci okrenu u pozitivu pojačat će lojalnost pojedinca timu, organizaciji, skupini i sl. Odnosi će baš zbog iskrenosti postati zdraviji, a napredak će skupine biti brži, što će pokazati rezultati.
Znali smo se naći u situacijama kad smo zabrljali svjesno ili nesvjesno, a svejedno smo dobili razumijevanje s druge strane. To nam je, osim kao melem na ranu, dobro došlo i kao nagrada koju nismo očekivali ili kao šansa da ispravimo pogrešku i sljedeći put budemo još bolji.
Osobna lojalnost
Najčešće smo lojalni kad osjećamo veliko povjerenje prema nekome. Povjerenje koje ne želimo izigrati. Postavljam si pitanje što se događa kada prestanemo vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, može li prestati naša osobna lojalnost prema nama samima.
Možemo li sami sebi pružiti podršku i kad ju na prvu ne vidimo ili nam za to treba treća osoba, prijatelj, kolega, supružnik ili roditelj?
Svakako da nam tuđe riječi mogu uljepšati dan i otvoriti oči da vidimo nešto što do tada nismo, pa čak i da promijenimo mišljenje te krenemo u novom, drugačijem smjeru,
Ipak nismo mi bezveze društvena bića i kao takva ovisimo jedni o drugima.
Samopomoć
Ostati izoliran i sam bez tuđe podrške nije rijetkost, a tada trebamo sami sebi biti treća osoba. Izvući se iz emocionalnih cipela, ohladiti glavu i razumno sagledati situaciju.
Postoje mnogi alati koji nam mogu pomoći da ugasimo unutarnju buktinju koja nas zaokuplja u tom neugodnom trenutku i krenemo u stabiliziranje situacije.
Promjena fokusa
Možemo uzeti jedan maleni predmet, staviti štopericu na 5 minuta i gledati samo u njega. Tom vježbom treniramo lateralni vid i smirujemo naš mozak, a ujedno osjećamo odmak od prvotnog fokusa koji nas opterećuje.
Drugi način može biti 2 minute tišine uma, koncentrirajući se samo na vlastiti udah i izdah.
Promjena percepcije
U događaju koji je bio pronaći ćete bar dvije pozitivne stvari. Odgovoriti na pitanje što ćete dalje s njima.
Ovo će vam pomoći da gledate kroz prizmu drugih naočala i prestanete gledati sve crno.
Promjena plana
Što ćete napraviti od sada drugačije, napišite.
Bravo, tako nikada nećete zbog sitnih propusta izgubiti vjeru u sebe, već ćete ostati sami sebi lojalni, pružajući si podršku.
Sjetite se koliko ste puta drugima oprostili jer ste ih razumjeli i na taj način dali im podršku.
Sjetite se njihovih lica i osjećaja koje su pokazivali. Možda ih je bilo pomalo sram ili su vam iskreno zahvalili.
Upravo, takvi budite prema sebi samima.
Naglašavam, jer to često zaboravimo.
Kolumnu možete poslušati u audio obliku na LINKU.
Pročitajte i:
5 jednostavnih koraka za postizanje općeg zadovoljstva
Kako teške poslove pretvoriti u lake i može li se to?
Prvo sam samu sebe stišavala, a sada učim suprotno
Daješ „se“ ili daješ „sebe“? Koliko i do kada?
