Briga o mentalnom zdravlju često ostaje u sjeni svakodnevnih obveza i nastojanja da se usmjere “važniji” životni prioriteti. Ipak, mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno – baš kao što redovito odlazimo na zdravstvene preglede, trebali bismo povremeno provjeriti i svoje emocionalno i mentalno stanje. Kako prepoznati da niste psihički dobro?
Bilo da želite bolje razumjeti svoje vlastito mentalno zdravlje ili ste zabrinuti za nekoga koga volite, osvještavanje rizičnih znakova može biti prvi korak prema pravovremenom djelovanju. S obzirom na to da se često susrećem s ovom temom, u ovom ću tekstu obraditi ključne pokazatelje koji mogu ukazivati na potencijalne probleme s mentalnim zdravljem i savjete o tome kako im pristupiti.
Jeste li uočili u zadnja dva tjedna česte promjene raspoloženja?
Nagla i učestala kolebanja raspoloženja, poput pojačane razdražljivosti ili apatije, često su prvi znakovi koji upućuju na moguće mentalne poteškoće. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poremećaji raspoloženja, uključujući depresiju i bipolarni poremećaj, zahvaćaju više od 280 milijuna ljudi diljem svijeta. Neki od uobičajenih znakova promjene raspoloženja koji mogu ukazivati na ozbiljnije mentalne poteškoće uključuju:
- Preosjetljivost na kritiku ili odbijanje, često praćenu osjećajem bezvrijednosti ili izolacije.
- Dugotrajne epizode tuge ili emocionalne obamrlosti, zbog kojih gubite sposobnost doživljavanja radosti ili povezanosti.
- Intenzivne ispade ljutnje ili frustracije nesrazmjerne situaciji.
- Brze prijelaze između euforije i dubokog emocionalnog pada, što može biti simptom bipolarnog poremećaja.
- Uporne osjećaje beznađa ili misli o samoozljeđivanju, koje zahtijevaju hitnu profesionalnu pomoć.
Ako primijetite da lako gubite strpljenje ili osjećate ravnodušnost prema stvarima koje su vas nekada veselile, vrijeme je da se malo više pozabavite svojim mentalnim zdravljem.
Povezano: Kako pronaći svjetlo u mraku kad posrneš i misliš da više nemaš snage za život
Osjećate li se često i/ili stalno iscrpljeno – bez energije?
Stalni osjećaj iscrpljenosti, čak i uz dovoljno sna i uravnoteženu prehranu, često ukazuje na dublje mentalne izazove. Obično je kronični umor povezan s poremećajima poput depresije, anksioznosti, bipolarnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja i drugih.
Osjećate li neobjašnjive bolove?
Mentalno zdravlje ne utječe samo na vaše misli i emocije – često ostavlja trag i na tijelu. Fizički simptomi mentalnih poteškoća mogu uključivati:
- Probleme s probavom, poput sindroma iritabilnog crijeva.
- Promjene u apetitu, poput prejedanja ili gubitka apetita.
- Palpitacije srca ili ubrzan rad srca.
- Napetost, mišićna bol.
- Glavobolje.
- Bolove u leđima i zglobovima.
- Promjene na koži, poput osipa ili izbijanja akni.
- Viši markeri upale u tijelu.
Ako primijetite učestale ili neobjašnjive tjelesne simptome, važno je da razmislite o svom emocionalnom stanju. Mnogi od ovih znakova mogu biti posljedica stresa, anksioznosti ili depresije, stoga nemojte zanemariti njihovu povezanost s mentalnim zdravljem.
Kako spavate i spavate li dovoljno?
San je temelj zdravlja – neophodan je za tjelesnu regeneraciju, emocionalnu ravnotežu i općenito dobro mentalno stanje. Istraživanja pokazuju da osobe koje pate od nesanice imaju i do 10 puta veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja, poput depresije.
Tijekom sna mozak se detoksicira, procesira emocije i obnavlja energiju. Kvalitetan san od sedam ili više sati dnevno pomaže ne samo mentalnom, već i tjelesnom oporavku, zdravlju kože, probavnom sustavu i imunitetu. Ako se često budite umorni ili se borite s nesanicom, to može ukazivati na ozbiljne probleme povezane s vašim mentalnim zdravljem
Kakva je koncentracija?
Poteškoće s koncentracijom često su prvi pokazatelj narušenog mentalnog zdravlja. Kognitivni izazovi, poput nemogućnosti zadržavanja pažnje ili gubitka pamćenja, mogu signalizirati poremećaje poput depresije ili anksioznosti. Kada se mozak nosi s emocionalnim ili hormonalnim neravnotežama, njegova sposobnost obrade informacija i održavanja fokusa brzo opada.
Ako primijetite da često morate ponavljati pročitano ili da se „isključujete” tijekom razgovora, to bi mogao biti znak da je vrijeme za detaljniju provjeru vašeg mentalnog stanja.
Ne osjećate potrebu i zadovoljstvo družiti se s prijateljima i izlaziti?
Zdrav socijalni život ne znači imati veliki broj prijatelja, već održavati kvalitetne veze i biti otvoren za nova iskustva. Istraživanja pokazuju da osobe s jakim socijalnim vezama imaju 50 % veću vjerojatnost za duži život i bolje mentalno zdravlje.
Kao društvena bića, prirodno nam je tražiti podršku, zajednička iskustva i osjećaj pripadnosti. Fokus vaših interakcija trebao bi biti na pozitivnim odnosima koji pružaju emocionalnu podršku i ojačavaju veze.
Ako primijetite da se sve češće povlačite iz društvenih interakcija ili izbjegavate kontakte, to može biti znak da vaše mentalno zdravlje zahtijeva pažnju. Preispitajte kako se osjećate u društvenim situacijama i razmislite o načinima kako ponovno ojačati svoje socijalne veze.
Povezano: Tiha borba: osjećate li se kronično usamljeno i nesretno?
Odgađate li namjerno obaveze?
Prokrastinacija i izbjegavanje obaveza mogu djelovati bezazleno, no dugoročno takva ponašanja često skrivaju dublje emocionalne probleme. Kronično odgađanje zadataka povećava stres i dodatno narušava mentalno zdravlje.
Važno je postaviti sebi pitanje odgađate li zadatke jer vam trebaju odmor i regeneracija ili zbog straha i preopterećenosti? Izbjegavanje odgovornosti ili socijalne interakcije samo pojačava osjećaje tjeskobe i nelagode. Umjesto toga, pokušajte prepoznati uzroke izbjegavanja i osmislite strategije samo brige koje će vam pomoći da se suočite s tim izazovima.
Osjećate li se povezani sa svojim tijelom i umom?
Razvijanje veze između uma i tijela ključno je za održavanje mentalnog zdravlja. Samosvijest podrazumijeva sposobnost prepoznavanja kako vaše misli i osjećaji utječu na vaše cjelokupno blagostanje. Prakticiranje mindfulness tehnika, poput meditacije, može značajno poboljšati vašu emocionalnu stabilnost i smanjiti stres. Samosvijest također omogućuje da bolje razumijete svoje emocionalne okidače i upravljate njima na zdrav način.
Redovita introspekcija ključna je za prepoznavanje vaših potreba, što vam pomaže da postignete ravnotežu i poboljšate kvalitetu života.
Osjećate se tjeskobno i depresivno i to svjesno ignorirate misleći – ”bude bolje”!
Tjeskoba i depresija dva su najčešća mentalna poremećaja, koja svake godine pogađaju milijune ljudi. Ako se ne liječe, mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života. Prepoznavanje simptoma na vrijeme ključ je za uspješno suočavanje s ovim problemima.
Znakovi anksioznosti mogu uključivati:
- Upornu zabrinutost ili iracionalne strahove.
- Utrke misli ili osjećaj nemira.
- Fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja ili otežanog disanja.
Znakovi depresije mogu uključivati:
- Osjećaj tuge, beznađa ili emocionalne praznine.
- Gubitak interesa za aktivnosti koje ste nekada voljeli.
- Promjene u apetitu, tjelesnoj težini ili obrascima spavanja.
Osjećate li se (ne)sretno i (ne)ispunjeno u životu?
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna je za očuvanje mentalnog zdravlja.
Istraživanja pokazuju da je zadovoljstvo poslom i samopouzdanje u uskoj vezi s mentalnim blagostanjem svakog čovjeka. Stoga, razmislite podržava li vaš trenutni način života vaše ciljeve i vrijednosti.
Pomaže li vam vaša rutina u održavanju emocionalnog balansa? Pisanje dnevnika može biti od velike pomoći u prepoznavanju osjećaja ispunjenosti ili znakova burnouta. Usmjerite se na to kako se osjećate sada i što želite postići u budućnosti. Ovaj proces introspekcije može biti prvi korak prema donošenju odluka koje će unaprijediti vaše osobno i profesionalno zadovoljstvo.
Povezano: Ako želite živjeti duže i kvalitetnije i na tom putu ne izgubiti sebe slijedite ove naputke
Briga o mentalnom zdravlju počinje s vama
Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko, a prepoznavanje ranih znakova problema ključan je korak u očuvanju emocionalne dobrobiti. Kroz ovih nekoliko gore postavljenih pitanja, možete i sami razmotriti različite aspekte svog mentalnog stanja i donijeti zaključak. Svako od gore spomenutih područja, odnosno simptomatologije, zapravo samo nam služi kao podsjetnik u kolikoj su mjeri povezane naše misli, osjećaji i tijelo.
Ako ste detektirali neko od navedenih područja koja zahtijevaju dodatnu pažnju, nemojte ignorirati te znakove. Ponekad je dovoljan mali korak – poput razgovora s bliskom osobom, promjena rutine ili konzultacije sa stručnjakom za mentalno zdravlje, da se stvari pomaknu nabolje.
Ako osjećate da se više ne možete sami nositi s izazovima. tj. da su van vaše kontrole, traženje stručne podrške sigurno nije znak slabosti, nego osviještenosti i brige o sebi. Redovito osluškujte svoje potrebe i poduzimajte korake prema uravnoteženijem i ispunjenijem životu. Vaše mentalno zdravlje vrijedi svakog napora.
www.focusin-holisticlifestyle.com
