Anemija uzrokovana nedostatkom željeza, tj. sideropenična anemija, predstavlja ozbiljan globalni zdravstveni problem današnjice.
Više od 30 % stanovništva ima anemiju, a preko 50% ih je uzrokovano upravo nedostatkom željeza.
Što je anemija?
Anemija ili slabokrvnost podrazumijeva stanje u kojem je hemoglobin nizak, isto kao i broj crvenih krvnih zrnaca, odnosno eritrocita. Hemoglobin u krvi ima zadaću prenijeti kisik od dišnog sustava u sva tkiva i svaku stanicu u tijelu. Kisik se u stanici troši za proizvodnju energije. Kada nema dovoljno hemoglobina, kapacitet krvi za prijenos kisika se znatno smanjuje.
Upravo iz ovog razloga jedan od prvih simptoma anemije je osjećaj slabosti i umora koji je vrlo često praćen i pojavom vrtoglavice, smanjene koncentracije, pospanosti, blijede puti, hladnih ruku i stopala te težim simptomima poput skraćenog daha, alopecije, suhih usta i nedostatka apetita.
Što je uzrok anemije?
Anemija koju uzrokuje manjak željeza (Fe) može se razviti kod bilo koga. Naime, radi se o anemiji koja najčešće nastaje uslijed neadekvatne prehrane, odnosno prehrane siromašne željezom. Zbog menstruacije, anemija se češće razvija kod žena nego kod muškaraca. Svaka peta žena ima smanjenu razinu željeza u krvi. Zbog povećanih potreba u najrizičnije skupine se ubrajaju trudnice i djeca, njih čak 40% pati od anemije.
U visokorizičnu skupinu spadaju i osobe koje provode specifične dijete, uključujući vegetarijanstvo i veganstvo. Visoki rizik od razvoja anemije postoji i kod osoba s kroničnim bolestima.
Hemoglobin u krvi
Najveći dio željeza u čovjekovom organizmu, oko 70%, nalazi se u hemoglobinu. Preostalih 30% predstavlja svojevrsnu rezervu koja se nalazi u jetri, slezeni i koštanoj srži te jedan mali dio u mišićima. Nažalost, naš organizam ne posjeduje sposobnost stvaranja i obnove ovog minerala, već mu je njegov jedini izvor hrana.
Prehrana bogata željezom
Svakodnevna uravnotežena prehrana može nam osigurati oko 10 do 15 mg željeza dnevno, no budući da se ono apsorbira tek u količini oko 10–15%, to je 1 do 1,5 mg željeza na dan. Muškarci dnevno potroše oko 1 mg dok žene 2 mg. To znači da se čak ni uravnoteženom prehranom vrlo često ne dostigne dostatan unos željeza, a dodatno se situacija pogoršava u slučaju povećanih potreba i lošije prehrane.
Osnovni prehrambeni izvori željeza su u prvom redu meso, perad i riba koji sadrže tzv. hem-željezo čija je iskoristivost oko 25% što je značajno više od apsorpcije ne-hem oblika (5–15%) kojim su bogate namirnice uglavnom biljnog porijekla, osobito zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, raštika, kelj), mahunarke, sušeno voće i žitarice.
Bez obzira o kojem obliku željeza se radi, poznato je da njegovu apsorpciju pomaže askorbinska kiselina, poznatija kao vitamin C. Nažalost, mnoge namirnice u svom sastavu sadrže tvari koje čvrsto vežu željezo te tako usporavaju i onemogućuju njegovu apsorpciju. To su primjerice fitinska i oksalatna kiselina prisutne u cjelovitim žitaricama i mahunarkama (s kojom Fe stvara soli – fitate i oksalate), zatim kalcij i fosfor iz mlijeka te fenolni spojevi u čaju, kakau i kavi. U skladu s navedenim, bitno je pametno kombinirati namirnice i izbjegavati konzumaciju namirnica koje sadrže tvari koje smanjuju apsorpciju željeza.
Prekomjeran unos željeza
Prekomjeran unos prehranom nemoguće je postići, no zato nekontrolirana suplementacija raznim preparatima ovoga mikronutrijenta može imati teške posljedice na zdravlje, kao što je negativan učinak na apsorpciju drugih minerala (cink, bakar).
Suplementacija željezom koristi se samo i isključivo kao sredstvo liječenja anemije. U ovom slučaju prepisuju se suplementi u viskom dozama, najčešće Fe soli. Ovakav vid suplementacije gotovo uvijek izaziva gastrointestinalne nuspojave poput konstipacije, mučnine, težine u želucu, grčeva i sl. Sama terapija zna trajati nekoliko mjeseci, pa i do godinu dana, te treba redovito biti praćena od strane stručnjaka.
U novije vrijeme znanost je povezala apsorpciju željeza s crijevnom mikrobiotom. Naime, crijevna mikrobiota povećava dostupnost i iskoristivost ovog minerala iz hrane smanjujući količinu tvari koje usporavaju i smanjuju njegovu apsorpciju i reducirajući trovalentno, Fe3+, željezo – koje se ne može apsorbirati u dvovalentno, Fe2+, koje se preko crijevnih stanica apsorbira u krvotok.
Probiotički soj koji je do sada najviše istražen jest Lactobacillus plantarum 299v (LP299v). Ovaj probiotik ispitan je u cilju poboljšanja apsorpcije željeza iz hrane i suplemenata. Njegova učinkovitost i sigurnost potvrđena je u djece i odraslih, te su zaključci svih istraživanja naveli da Lactobacillus plantarum 299v (LP299v) ima značajan učinak na apsorpciju željeza iz hrane, ali i suplemenata. Ferrosorb
Željezo kao dodatak prehrani
U skladu s navedenim, ideja o suplementaciji specifičnog soja probiotika s manjom dozom željeza za prevenciju nastanka anemije odlična je nadopuna prehrani na nivou cijele populacije, a posebice se može sugerirati davanje tinejdžerima i adolescentima, djevojkama i ženama, trudnicama, muškarcima koji se izlažu većim fizičkim naporima kao i onima s neuravnoteženom prehranom. Ovakav vid suplementacije puno se bolje tolerira i ne izaziva uobičajene nuspojave kao kod klasične suplementacije željeza, a zbog male količine koju sadrži, nema opasnosti od unosa prevelike doze.
Zona Vital Ferrosorb je dodatak prehrani sa živom kulturom mikroorganizma (Lactobacillus Plantarum 299V®), željezom, folnom kiselinom i vitaminom C koji povećava apsorpciju željeza.
Ideja o pojačavanju i poboljšanju iskorištavanja željeza iz hrane suvremeni je i inovativan pristup suplementaciji te predstavlja prvi korak u budućnosti nutritivne suplementacije koja za cilj ima sprječavanje nastanka anemije, a ne samo liječenje.
Željezo u kombinaciji s vitaminom C i probiotikom dokazanog djelovanja na poboljšanje njegove bioiskoristivosti optimalan je način prevencije anemije pa se može preporučiti svim rizičnim skupinama kako bi se spriječila sideropenična anemija. Ferrosorb
Detaljnije informacije na linku Ferrosorb
