Postoji jedan nesebičan svijet kojeg mnogi sigurno nisu svjesni, svijet u kojemu dobri ljudi drugima pružaju priliku za život. Svijet u kojemu darivanje znači život. Da, govorimo o nesebičnom činu darivanja krvi.

Ta dragocjena tekućina ne poznaje granice, boje, ni religije, poznaje samo jezik ljubavi. Darivanje krvi spašava milijune života širom svijeta. Svaka darovana kap simbol je nade, solidarnosti i humanosti. Kako nam se približava Svjetski dan darivatelja krvi, koji se svake godine obilježava 14. lipnja, o ovoj važnoj temi razgovarala sam s voditeljicom Odjela za davalaštvo krvi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, doktoricom Patricijom Topić Šestan, spec. transfuziologinjom. Doktorica je podijelila brojne važne informacije koje nam mogu pomoći u odluci da i sami postanemo darivatelji ili da na to motiviramo ljude oko sebe i poručuje: “Tko spasi jedan ljudski život – spasio je cijeli svijet.”

Krv je lijek

Suvremena medicina doživljava izniman napredak, a inovativni postupci liječenja postaju sve sofisticiraniji. Hrvatski timovi liječnika svojim vrhunskim zahvatima postižu vodeće rezultate na svjetskoj razini svakodnevno izvodeći “čuda” i spašavajući živote. No, iza svakog tog uspjeha stoji neprocjenjiva podrška darivatelja krvi. Krv koju osiguravaju temelj je na kojem se grade nevjerojatna dostignuća moderne medicine.

“U Hrvatskoj se godišnje treba osigurati oko 180.000 doza krvi za liječenje bolesnih i unesrećenih. Suvremene metode medicinskog liječenja sve više zahtijevaju dovoljnu opskrbu krvlju i krvnim pripravcima. Godišnje se izvrši na tisuće operacija u Republici Hrvatskoj, a te se operacije ne bi mogle obaviti bez osiguranih dostatnih zaliha krvi. Krv je lijek; bez nje ne bi bilo moguće izvesti složene medicinske zahvate niti liječiti bolesnike koji boluju od teških bolesti”, poručuje dr. Topić Šestan.

Krv se ne može proizvesti umjetnim putem jer tehnologija koja bi mogla nadoknaditi ovu životno važnu tekućinu još nije razvijena. Jedini izvor krvi je čovjek – darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi ovisimo o dobrovoljnim davateljima krvi. Svakodnevno je potrebno osigurati dovoljnu količinu sigurnih i učinkovitih krvnih pripravaka za bolesnike kojima je potrebno transfuzijsko liječenje.

“Transplantacijsko liječenje, u kojem Hrvatska prednjači, nezamislivo je bez transfuzijskog liječenja. Velike kardiokirurške ili ortopedske operacije često zahtijevaju dovoljne zalihe krvi. Transfuzijsko liječenje primjenjuje se kako u liječenju još nerođenog djeteta (intrauterina transfuzija) tako i kod bolesnika poodmakle dobi. S obzirom na razvoj medicine općenito, brojna stanja i bolesti zahtijevaju suportivno transfuzijsko liječenje, pogotovo kod bolesnika s hematološkim i onkološkim dijagnozama. Darivanje krvi spašava unesrećene koji su imali ozbiljnu povredu koja je uzrokovala gubitak krvi. Bolesnici s bolestima jetre, zatajenjem bubrega ili poremećajima krvarenja odnosno imunološkog sustava također ovise o dobrovoljnim davateljima krvi”, ističe dr. Topić Šestan.

Svako darivanje krvi spašava živote

Većina nas je u nekom trenutku razmišljala o darivanju krvi, ali broj onih koji se na kraju odluče na taj korak je znatno manji. Suvremeni užurban način života, nedostatak vremena i brojne obveze često ne idu u prilog odluci za darivanje krvi. Uz to, mnogi ljudi imaju nedoumice i strahove vezane uz darivanje krvi što može predstavljati značajnu prepreku. Vrijeme je da sve to promijenimo! Postanimo i mi dio ove plemenite zajednice ljudi, spasit ćemo brojne živote i dobro se osjećati znajući to.

“Doza krvi može spasiti tri života jer se iz jedne doze krvi mogu proizvesti tri krvna pripravka: koncentrat eritrocita, koncentrat trombocita i svježe zamrznuta plazma. Svaki od ovih krvnih pripravaka primjenjuje se prema indikaciji za koju je namijenjen” , navodi dr. Topić Šestan.

Zalihe krvi su nacionalno blago

Darujući krv, darivatelji daruju dio sebe nepoznatoj osobi, pokazujući pritom velikodušnost i humanost.

“Darivanje krvi je plemeniti čin koji koristi cijeloj zajednici. Krv se ne uvozi niti izvozi, stoga su zalihe krvi nacionalno blago. Osobe koje se odluče postati darivatelji krvi čine to solidarno, besplatno, dobrovoljno i anonimno. Ova četiri načela čine temelj dobrovoljnog davanja krvi, primjenjiva u cijelom suvremenom svijetu i u zajednicama s dobro organiziranom zdravstvenom zaštitom”, ističe dr. Topić Šestan.

Dr. Topić Šestan odgovara na sva pitanja i nedoumice oko darivanja krvi

Kako bismo svim potencijalnim darivateljima krvi olakšali donošenje odluke, važno je pružiti točne informacije i podršku, razbiti sve mitove. Dr. Patricija Topić Šestan odgovorila je na sva važna pitanja vezana uz darivanje krvi, kako bismo razjasnili sve nedoumice koje možda imate te kako bismo vam što više približili ovu humanu gestu i pomogli vam da se osjećate sigurnije u svojoj odluci.

Tko može darovati krv i koja su dobna ograničenja?

Svaka zdrava osoba u dobi od 18-65 godina može biti darivatelj krvi. Iako mnogi mogu biti darivatelji, samo 4-5 % osoba u Hrvatskoj daruje krv. Prosječni darivatelj u Hrvatskoj ima 40 godina, a udio žena iznosi 16 %, što je manje nego u drugim razvijenim zemljama. Mnoge osobe nisu upoznate s mogućnostima darivanja, posebno mladi i žene kojima se treba približiti ova humana aktivnost kako bi ju prepoznali. Mladi su danas često angažirani u socijalnim temama, stoga informiranje o mogućnostima darivanja krvi može pomoći angažiranju i prepoznavanju ove altruistične aktivnosti.

Krv može darovati svaka osoba:

• dobrog općeg zdravstvenog stanja
• u dobi od 18 do 65 godina (do 60 godina ako krv daruje prvi put)
• tjelesne težine iznad 55 kilograma
• tjelesne temperature do 37 °C

Kako je spomenuto, krv mogu darivati zdrave osobe u dobi od 18 do 65 godina, a od 65 do 70 godina 1-2 puta godišnje. Osobe koje prvi put daruju krv mogu to učiniti do 60. godine života.

Kako izgleda procedura darivanja krvi, do detalja?

1. KORAK: Ispunjavanje Kartona darivatelja. Na darivanje krvi potrebno je donijeti identifikacijski dokument, osobnu iskaznicu ili putovnicu, te zdravstvenu iskaznicu. Darivatelj prvo ispunjava Karton darivatelja, iskreno odgovarajući na pitanja o svom zdravlju i eventualnim zdravstvenim rizicima.

2. KORAK: Upis podataka u informacijski sustav i provjera hemoglobina. Tehničar na upisu provjerava identitet darivatelja i upisuje podatke u informacijski sustav. Potom laganim ubodom sterilnom lancetom u jagodicu prsta darivatelja provjerava razinu hemoglobina (željeza) u krvi kako bi se utvrdila sposobnost darivanja.

3. KORAK: Liječnički pregled. Liječnik pregledava darivatelja i potvrđuje njegovu sposobnost za darivanje krvi, vodeći se zdravstvenim stanjem potencijalnog darivatelja. Pregledava odgovore u  Kartonu darivatelja, po potrebi postavlja dodatna pitanja te mjeri krvni tlak.

4. KORAK: Postupak darivanja krvi. U ugodnom ležećem položaju, darivatelju se uzima krv iz lakatne vene kroz sterilni sistem u sterilnu plastičnu vrećicu za uzimanje krvi. Uzima se 450 ml krvi te 3 epruvete za testiranje pune krvi. Prva epruveta služi za imunohematološko testiranje (određivanje krvne grupe), druga za serološko testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C, AIDS i sifilis), a treća za molekularno testiranje na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, hepatitis C i AIDS). Postupak darivanja traje oko 20 minuta.

Gdje možemo darivati krv?

Krv se može darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) svakim radnim danom od 7:30 do 19:00 i subotom od 7:30 do 15:00 te na organiziranim akcijama darivanja krvi od strane Gradskih društava Crvenog križa. Lokacije i vrijeme akcija dostupni su na web stranici HZTM;  www.hztm.hr. Također, u ostalim dijelovima Hrvatske krv prikupljaju transfuzijski centri u Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u koordinaciji s Crvenim križem.

Koliko često možemo darivati krv i koji je postupak pri svakom sljedećem darivanju krvi?

Postupak darivanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja te traje oko 20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te postupak darivanja pune krvi. Također, krv se svaki puta testira kako je gore navedeno.

Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca, do 7 dana ranije. Kada prvi put daruju krv, nakon otprilike mjesec dana, darivatelji na kućnu adresu dobivaju Knjižicu darivatelja u koju se bilježe darivanja.

Mogu li darivati krv ako uzimam lijekove?

Liječnik tijekom pregleda, na temelju anamneze i fizikalnog pregleda, odlučuje ispunjavate li kriterije za darivanje krvi. Ova odluka uključuje i procjenu lijekova koje uzimate.

Mogu li krv darivati ljudi s kroničnim bolestima? Hoće li darivanje krvi negativno utjecati na njihovo ionako narušeno zdravlje?

Prilikom darivanja krvi uvijek se vodi briga o zdravlju darivatelja, jer uzimanje 450 ml krvi nikako ne smije naštetiti zdravlju osobe koja daruje. Osobe s određenim zdravstvenim rizicima moraju biti privremeno ili trajno odbijene. Od jednake važnosti jest zaštititi zdravlje darivatelja, a isto tako osigurati da je doza krvi sigurna i učinkovita za primatelja. Liječnik na pregledu odlučuje ispunjavate li kriterije za darivanje krvi ovisno o kojoj kroničnoj bolesti se radi.

Postoji li rizik od zaraze pri darivanju krvi?

Tijekom darivanja krvi ne postoji rizik zaraze, primjenjuju se sterilni setovi (vrećice za uzimanje krvi), koje su dizajnirane tako da je onemogućeno njihovo ponovno korištenje.

Može li darivanje krvi na bilo kakav način štetiti darivatelju? Slabi li organizam? Ostavlja li ubod posljedice na zdravlje i jačinu stijenke vene?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju darivatelja. Opće zdravstveno stanje darivatelja procjenjuje se prije svakog darivanja, a oni koji nisu u mogućnosti dati krv privremeno ili trajno se odbijaju. Krvne žile neće biti oštećene pri darivanju, jer je postupak isti kao i vađenje krvi, samo traje malo duže.

Mogu li anemične osobe darivati krv?

Darivanje krvi potiče stvaranje novih krvnih stanica te kratkotrajno može utjecati na regulaciju krvnog tlaka. Anemične osobe ne smiju darivati krv i ne mogu biti darivatelji sve dok se ne riješi uzrok anemije. Osobe koje imaju višak željeza ili stanica u krvi podvrgavaju se terapijskoj venepunkciji, ali njihova krv se ne koristi u liječenju bolesnika.

Kako se pripremiti za darivanje krvi? Što je potrebno izbjegavati? Postoji li prehrana koja se preporučuje?

Prije darivanja krvi se naspavajte, pojedite lagani zdravi nemasni obrok i uzmite dovoljno tekućine. Najbolja je voda i bezalkoholni napitci, a izbjegavajte alkohol i masnu hranu bar 24 sata prije darivanja krvi. Pripremite osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu.

Koliko traje sam postupak uzimanja krvi?

Sam postupak uzimanja krvi traje od 8 do 10 minuta. Cijeli postupak darivanja koji uključuje ispunjavanje Kartona darivatelja, upis u informacijski sustav, određivanje hemoglobina, liječnički pregled i samo darivanje traje oko 20 minuta.

Ljudi se brinu oko mogućih vrtoglavica, nesvjestice ili umora… Koje su moguće nuspojave?

Dobra priprema, kao što su zdrav obrok, unos dovoljno tekućine i odmor, pomaže u izbjegavanju nuspojava poput vrtoglavice ili nesvjestice, koje se rijetko javljaju i to najčešće kod nepripremljenih osoba. Tehničari koji nadgledaju darivanje krvi su dobro obučeni, a sve osobe koje prvi put daruju krv ili su osjetljivije, zadrže se duže na krevetu za darivanje kako bi se izbjegle nuspojave koje su posljedica pada tlaka.

Što trebamo učiniti nakon darivanja krvi?

Nakon darivanja krvi uzmite dovoljno tekućine (voda i bezalkoholna pića), nemojte opterećivati ruku iz koje ste darivali krv i nemojte se izlagati većim fizičkim naporima (teretana i sl.). Također, izbjegavajte boravak na visini (penjanje na ljestve i sl.) ili dubini (ronjenje) minimalno 12 sati.

Mnogi ljudi imaju strah od igle i boli. Kako prevladati ovu zapreku?

Sam postupak je gotovo bezbolan kada ste pripremljeni, a tome pomažu i iskusni tehničari koji bezbolno izvode procedure i dobro pripremaju darivatelje.  

Jesu li darivatelji neke krvne grupe posebno važni?

Darivatelji svih krvnih grupa su jednako važni jer mogu spasiti živote. Krvna grupa O-minus je univerzalni darivatelj jer se može u nedostatku istovjetne krvne grupe dati bolesniku druge krvne grupe. Krvna grupa AB+ je univerzalni primatelj jer bolesnici s ovom krvnom grupom mogu primiti krv svih drugih krvnih grupa. Pravilo u transfuzijskom liječenju jest primjena istovjetne krvne grupe, zato je važno imati na zalihama krvne pripravke svih osam ( A+, A-, B+, B-, O+, O-, AB+ i AB-) krvnih grupa.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj u odnosu na razvijenije zemlje EU? Jesmo li u trendu rasta broja darivatelja ili nema značajnijih pomaka u zadnje vrijeme?

Demografski podaci ne idu u prilog Hrvatskoj jer se smanjuje broj mladih ljudi koji su potencijalni darivatelji. Udio darivatelja u Hrvatskoj je također niži od udjela u zapadnim razvijenim zemljama, kao i udio žena koji u nekim zemljama dostiže i do 25%. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije globalno 33% darivanja krvi ostvaruju  žene. Stoga je potrebno osvijestiti populaciju da ovaj human čin pomaže cijeloj zajednici.

Imaju li darivatelji krvi neke pogodnosti?

Višestruki darivatelji – muškarci s 30, a žene 20 darivanja – imaju besplatan javni prijevoz u gradu Zagrebu s uvjetom da imaju prebivalište u Gradu Zagrebu i ne ostvaruju navedeno pravo po drugoj osnovi. Također, darivatelji s više od 35 darivanja i darivateljice s više od 25 darivanja krvi imaju pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

“Darivanje krvi je transfuzija ljubavi”

Mnogi među nama ispunjavaju uvjete za darivanje krvi, ali mali postotak ljudi zapravo daruje krv. To je nešto što trebamo mijenjati i vjerujem da će stručne informacije koje je s nama podijelila doktorica Patricija Topić Šestan pomoći u podizanju svijesti i motiviranju ljudi da postanu darivatelji krvi. I jedan novi darivatelj znači nekoliko spašenih života.

“Darivanje krvi je human čin koji ne samo da pomaže drugima, već istovremeno omogućava brigu o našem vlastitom zdravlju. Najljepšu poruku o darivanju krvi izrekao je pok. kardinal Franjo Kuharić, Darivanje krvi je transfuzija ljubavi”, dodaje doktorica.

“Tko spasi jedan ljudski život – spasio je cijeli svijet”!

Kako saznajem od doktorice, oko 60 % ljudi u općoj populaciji mogu biti darivatelji krvi, ali manji broj se zaista odlučuje na tu humanu aktivnost. Često to proizlazi iz nedostatka informacija o mogućnostima darivanja, straha od nepoznatog ili nedostatka znanja o samom postupku darivanja krvi.

Doktorica Topić Šestan na kraju ističe: “Redoviti darivatelji krvi osjećaju ponos i zadovoljstvo znajući da svojim postupkom čine dobro za svoju zajednicu. Ovim putem zahvaljujem svim darivateljima i darivateljicama koji svakodnevno spašavaju živote bolesnika i pozivam sve one koji se do sada  nisu odlučili na ovaj čin da razmisle o darivanju krvi vodeći se izrekom ‘Tko spasi jedan ljudski život – spasio je cijeli svijet’!”

Nadamo se da će ovaj intervju dati doprinos širenju ove humane zajednice. Hvala svim dosadašnjim i budućim darivateljima krvi!

Intervju pripremila i vodila: Marijana Glavaš, urednica