Bol u ramenu je česta nelagoda koju osjeća veliki broj ljudi različite starosne dobi.
Ono što većina ljudi naziva ramenom je skup nekoliko zglobova koji se kombiniraju s tetivama i mišićima kako bi omogućili širok obujam pokreta u ruci – od grebanja leđa do bacanja predmeta kao što je lopta. Međutim, mobilnost ima svoju cijenu. Može dovesti do sve većih problema s nestabilnošću ili udarom mekog tkiva ili koštanih struktura u vaše rame, što dovodi do boli. Bol u ramenu možete osjetiti kad pomjerate rame ili možete osjećati kontinuiranu bol bez obzira na pokret. Bol u ramenima može biti privremena, ali može i potrajati i zahtijevati medicinsku dijagnozu i liječenje.
Ovim tekstom želim vam pojasniti najčešće uzroke boli u ramenu i mogućnosti liječenja. Vaš doktor fizijatar ili ortoped može vam nakon pregleda dati detaljnije informacije o uzroku boli u vašem ramenu i preporučiti fizikalnu terapiju koja je najbolja za vas.
Bol u ramenu i oštećenje funkcije ramenog zgloba u vidu ograničenja pokreta i slabosti može biti manifestacija promjena koje se dešavaju u samom zglobu ramena ili su uzrokovani promjenama ili oštećenjem drugih, udaljenih dijelova tijela (vrata, žučnog mjehura, pluća). Ponekad je uzrok boli u ramenu bezazlen, brzo se otkrije i lako liječi, a ponekad se radi o upornim, dugotrajnim i iscrpljujućim bolovima koji sporo prolaze.
Prema vremenu nastanka bolovi mogu biti akutni s trajanjem do 3 mjeseca, a nakon tog perioda bol prelazi u kroničnu. Što se prije otkrije uzrok boli, liječenje je efikasnije.
Uzroci boli u ramenu
Većina problema s ramenima spada u četiri glavne kategorije:
- Upala tetiva (bursitis ili tendinitis)
- Nestabilnost ramena
- Artritis
- Prijelom (slomljena kost)
Drugi, mnogo rjeđi uzroci bolova u ramenu su tumori, infekcije i problemi povezani sa živcima koji idu iz vratne kralježnice, prolaze kroz rame i idu duž ruke.
Burzitis
Burze su male vrećice ispunjene tekućinom koje se nalaze u zglobovima po tijelu, uključujući i rame. Djeluju kao jastuci između kostiju i prekrivajućih mekih tkiva i pomažu u smanjenju trenja između kliznih mišića i kosti. Ponekad prekomjerna upotreba ramena dovodi do upale i oticanja burze između rotatorne manžete i dijela lopatice poznatog kao akromion. Rezultat je stanje poznato kao subakromijalni burzitis.
Burzitis se često javlja zajedno s tendinitisom rotatorne manžete. Mnoga tkiva u ramenu mogu postati upaljena i bolna. Svakodnevne aktivnosti, poput češljanja kose ili oblačenja, mogu postati teško izvodljive i bolne.
Tendinitis
Tetiva je završni dio mišića koji kao uže povezuje mišić s kostima. Većina tendinitisa rezultat je upale u tetivi.
Tendinitis može biti:
- Akutni tendinitis – javlja se primjerice kod pretjeranog bacanje lopte ili drugih aktivnosti iznad glave tijekom rada ili sporta.
- Kronični tendinitis – javlja se kod degenerativne bolesti poput artritisa ili ponavljajućeg trošenja hrskavice zgloba ramena zbog starosti.
Najčešće zahvaćene tetive u ramenu su četiri tetive rotatorne manžete i jedna od tetiva bicepsa. Rotatorna manžeta sastoji se od četiri mala mišića i njihovih tetiva koji pokrivaju glavu nadlaktice i drže je u ramenoj šupljini. Vaša rotatorna manžeta pomaže u pružanju pokreta i stabilnosti ramena. Fizikalna terapija će uspješno riješiti tendinitis u ramenu.
Cijepanje tetiva
Cijepanje i kidanje tetiva može nastati iz akutnih povreda ili degenerativnih promjena tetiva kod starijih uslijed dugotrajnog prekomjernog korištenja i trošenja hrskavice ili iznenadne povrede. Cijepanje tetive može biti djelomično ili može potpuno odvojiti tetivu od njenog pripoja za kost. U većini slučajeva potpunih cijepanja, tetiva se odvaja od svog pripoja za kost. Povrede rotacione manžete i tetive bicepsa među najčešćim su povredama. Adekvatna fizikalna terapija dovodi do regeneracije tetive.
Impingement sindrom
Udar o rame se događa kada vrh lopatice (akromion) vrši pritisak na meka tkiva koja se nalaze ispod njih kada se ruka podigne od tijela. Kako se ruka podiže, akromion trlja, ili “udara” o tetive rotacione manžete i burzu. To može dovesti do burzitisa i tendinitisa, uzrokujući bol i ograničavajući pokrete u ramenu. Ovaj sindrom je čest i zahtijeva fizikalnu terapiju od koje terapija laserom i Tecar terapija imaju najbolje rezultate.
Nestabilnost ramena
Nestabilnost ramena nastaje kao rezultat iznenadne povrede ili prekomjerne upotrebe ramena. Iščašenja ramena mogu biti djelomična, pri čemu gornji kraj glave kosti nadlaktice samo djelomično izlazi iz ležišta. To se naziva subluksacija. Potpuna dislokacija znači da ovaj dio kosti nadlaktice izlazi skroz iz ležišta.
Jednom kada ligamenti, tetive i mišići oko ramena postanu labavi ili rastrgani, dislokacije se mogu često ponavljati. Čestim ponavljanjem ovih iščašenja, koja mogu biti djelomična ili potpuna, dolazi do boli i nesigurnosti kada podižete ruku ili je odmaknete od tijela. Ponovljene epizode subluksacija ili iščašenja dovode do povećanog rizika od razvoja artritisa u zglobu. Rješenje je fizikalna terapija i vježbe kojima ćete ojačati mišiće ramenog pojasa.
Kalcifikat u ramenu
Kalcificirano rame znači da se u tetivama nalaze naslage kristala kalcija koji se prikače za humeralnu glavu ramenog zgloba (rotatorna manžeta). Naslage kalcija mogu više ili manje formirati velike naslage koje često uzrokuju bol u ramenu.
Uzrok kalcifikacije je smanjen protok krvi oko određenih tetiva koji vremenom stvara kalcifične naslage. Drugi uzrok može biti taj što tetive (degeneracija tetiva) ne zarastaju pravilno kao dio normalnog procesa starenja i kao posljedica toga stvaraju kalcifikate u ramenu.
Naslage kalcija u ramenom zglobu ne uzrokuju uvijek bol. Prekomjerne naslage kalcija, međutim, često rezultiraju bolnom upalom burze u ramenom zglobu.
U početku se bol osjeća samo kod određenih pokreta, posebno pri aktivnostima iznad glave i rotacijskim pokretima ruke. Vremenom se bol povećava i postaje akutna čak i noću ili tijekom odmora. Ova se bol najčešće širi u nadlakticu.
Iritacija u zglobu također često dovodi do upale burze u ramenom zglobu. Povremeno se pojave prilično jaki napadi boli, i što je zanimljivo, ti se napadi dogode kada se naslage kalcija spontano isuše. Ekstremne promjene u boli s akutnim pogoršanjima tipične su za ovo stanje.
Ultrazvučnim pregledom ramena obično se može razjasniti postoji li kalcifikat u ramenu. Druga opcija je rtg snimak kako bi se jasnije pokazala veličina kalcifikata u ramenu. Ne postoji stroga korelacija između veličine naslaga kalcija i jačine bola.
Liječenje bi u svakom slučaju trebalo započeti konzervativnim – nekirurškim mjerama. Prvi pokušaji su hlađenje i protuupalni lijekovi (masti, tablete ili injekcije) za ublažavanje bolova. Elektroterapija i ultrazvučna terapija trebaju stimulirati metabolizam do te mjere da se u najboljem slučaju naslage raspadaju. Terapija udarnim valom Schock wave je jedna od najboljih vrsta terapije kojom se razbija kalcifikat u ramenu.
Artritis
Bolovi u ramenu također mogu biti posljedica artritisa. Postoje mnoge vrste artritisa. Najčešći tip artritisa u ramenu je osteoartritis, poznat i kao “habanje” artritis tj. oštećenje hrskavice u zglobu ramena. Simptomi kao što su otok, bol i ukočenost obično počinju tijekom srednje životne dobi. Osteoartritis se razvija polako, a bol koji uzrokuje artritis s vremenom se pogoršava.
Osteoartritis može biti povezan sa sportskim ili radnim povredama ili kroničnim trošenjem uslijed nekog svakodnevnog pokreta u ramenu. Druge vrste artritisa mogu biti povezane s povredama tetiva rotatorne manžete, infekcijom ili upalom sluznice zgloba. Često će ljudi izbjegavati pokrete u ramenu pokušavajući umanjiti bol kod artritisa. To ponekad dovodi do stezanja ili ukrućenja dijelova mekog tkiva zgloba, što rezultira bolnim ograničenjem pokreta. Kod ovakve boli u zglobu koristi se fizikalna terapija koja će potaknuti regeneraciju hrskavice, npr. Tecar, ali se često ubrizgavaju i kortikosteroidne injekcije u sam zglob.
Prijelom
Prijelomi su povrede pri kojima se narušava integritet kosti i dolazi do lomljenja kosti. Prijelomi ramena obično zahvaćaju ključnu kost, humerus (nadlaktica) i lopaticu.
Češći su kod starijih pacijenata i rezultat su pada s visine. U mlađih pacijenata prijelomi ramena često su uzrokovani velikom traumom poput nesreće u motornom vozilu ili kontaktne sportske povrede. Prijelomi često uzrokuju jaku bol, oticanje i modrice na ramenu.
Terapija za bol u ramenu
Promjene svakodnevne aktivnosti i izbjegavanje pokreta u ramenu koji prouzrokuje bol mogu pomoći prilikom liječenja bola u ramenu. Tretman obično uključuje odmor, promjenu aktivnosti i fizikalnu terapiju koja vam može pomoći da poboljšate snagu i fleksibilnost ramena. Najbolje je izbjegavanje prenaprezanja ili pretjerivanja u aktivnostima u kojima dolazi do boli u ramenu.
Fizijatar vam može propisati lijekove za smanjenje upale i bolova. Ako su lijekovi propisani za ublažavanje bolova, treba ih uzimati samo prema uputama. Vaš fizijatar može također preporučiti injekcije različitih lijekova ili steroida za ublažavanje bolova.
Za rješavanje nekih većih problema s ramenom može biti neophodna operacija. Međutim, velika većina pacijenata s bolom u ramenu reagirat će na jednostavne metode liječenja kao što su mijenjanje aktivnosti, odmor, fizikalnu terapiju, vježbanje i lijekove.
Određene vrste problema s ramenima, poput ponavljanih iščašenja, možda neće imati koristi od vježbanja. U tim se slučajevima operacija može preporučiti prilično rano.
Operacija može uključivati artroskopiju za uklanjanje ožiljnog tkiva ili popravljanje pocijepanih tkiva ili otvorene operacije ramena za veće rekonstrukcije ili zamjenu ramena.
Povezano: Bolovi u vratu i leđima – uzroci, posljedice i liječenje
Autorica: mr. sc. Gordana Ljoljić Dolić, dr. med.
