Čini li vam se da smo danas neprestano potaknuti na komentiranje, suprotstavljanje i izražavanje mišljenja o svemu? Kao da smo izgubili osjećaj za vrijednost tišine. Ipak, šutnja ima svoje posebne čari – ona nas uči strpljenju, otvara prostor za bolje razumijevanje, smiruje um i često nas vodi prema jasnijim mislima i mudrijim odlukama.

Možda je prvo što vam je palo na pamet dok čitate ovaj naslov Budi mudar i radije šuti, jer si tada pametniji. Ima nešto u tome, no ima još puno poruka koje šalje ova izjava. Tišina godi duši, a ugodna je za uši.

Krpanje šutnje

Imamo iskustva da smo se našli nebrojeno puta u razgovorima koji nas tematski previše ne interesiraju, no kako bismo upotpunili tišinu koja se momentalno dogodila između nas i sugovornika, pričamo koješta kako bismo je izbjegli.

Razvili smo, ako ništa drugo, u ovih nekoliko zadnjih desetaka godina modernog doba, potrebu da komentiramo gotovo sve. I ne samo potrebu, nego možda bih mogla reći da smo stvorili obavezu u svojim glavama da moramo komentirati, bilo da je to potvrdno ili da moramo iznijeti svoje suprotno mišljenje. Lijepo je nekoga pohvaliti, razumjeti i to glasno izreći. Također je lijepo izreći svoj stav ili način kako to mi radimo jer nam to odgovara. No nije baš ugodno čuti prozivanje ljudi koji rade nešto drugačije od nas, osuđivati ih, pa možda i vrijeđati. Naravno, ovo vrijedi kada se radi o sadržaju koji ne ugrožava živote i dostojanstvo drugih.

Toliko smo ubrzani u načinu razgovora da nemamo vremena, živaca niti volje poslušati osobu do kraja, nego upadamo u riječ, prekidamo misao druge osobe. Hvatamo se u razgovoru samo za neke riječi koje su nas emotivno piknule, a da nemaju veze s nama. Počinje suprotstavljanje i razgovor odlazi tamo gdje mu nije bio cilj.

Umijeće sažetosti u razgovoru

Ono što je također postalo moderno s tim famoznim aktivnim slušanjem je predugo iznošenje informacija. Previše sadržaja koji je nebrojeno puta ponavljan, koji govori da osoba više nema što za reći ili se izgubila u svom monologu, postaje zamorno slušati. A na kraju, najčešće ispadne da joj nije ni potrebna naša potvrda niti razumijevanje, pa se pitate zašto to nije ispričala, na primjer, jednoj stolici, a ne vama.

Da bismo prenijeli neku informaciju trebamo biti fokusirani i birati riječi koje ćemo reći ako želimo da nas druga strana razumije i da nam eventualno, svojim stavom i razmišljanjem, može pomoći. Tako predugi razgovori mogu se lako pretvoriti u sažete, razumljive i zanimljive, na kraju svega.

Povezano: Zašto ne čujemo što nam se govori

Razgovor i njegov smisao

Imamo pojavu da su se razne grupe na društvenim mrežama pretvorile u komentiranje, suprotstavljanja, kritike, vrijeđanja i prozivanja svega onog što nema veze sa sadržajem oko kojeg je nastala grupa. Odlazi se u neki sasvim krivi smjer i grupe gube smisao onoga za što su kreirane. Kad ovako gledamo u cijelosti, mogli bismo pomisliti kako bi u svakoj konverzacijskoj skupini trebala biti osoba koju zovemo „glas razuma“. Ona bi imala zadatak ljude vraćati na pravi put s kojeg su skrenuli. Ma, znate ono kad se znamo pitati: „A, kako je ovaj razgovor uopće počeo?“ ili „Čekaj, a o čemu mi u biti razgovaramo?“.

Kad bismo odmjerili i ne skočili na prvu, jer nam se nešto nije svidjelo u tonu sugovornika, mogli bismo količinski više čuti.

Jesmo li se ikada pitali je li potrebno komentirati nešto što nam je palo na pamet tijekom razgovora ili samo šutjeti i čekati?

Hoće li nas osoba razumjeti? Je li u mogućnosti razumjeti, možda je vidno uzrujana ili zaglibila u svoj sadržaj, pa nas ne bi niti čula, a kamoli doživjela?

Ima li smisla započinjati suprotstaviti se u razgovoru? Što bi to nama značilo? Treba li nam to ili ne?

O svemu ovome je prijeko potrebno razmisliti kako nas buduća potencijalna diskusija ne bi odvela u sukob i bespotrebno umorila.

Ljepota tišine u mislima

Kada redovito vježbate upotrebljavati svoju “unutarnju kočnicu” koju ćete potezati kad shvatite da je potrebno pričekati nekoliko minuta prije nego što odgovorite, otvarate prostor za dublje razumijevanje. Šutnja će za vas postati plemenitost prema vama i drugima. Sačekati ne znači brojati u glavi kad će doći kraj slušanja, već se fokusirati na prikupljanje informacija koje će oblikovati vaš odgovor. Tako će nam šutnja poslati poruku, odgovoriti ili ne. Treba samo pregrmjeti taj prvi trenutak našeg unutarnjeg naleta da odmah reagiramo. Krenuti ili stati, dovoljno je postaviti si ovo pitanje.

Primjerice, ako netko priča o umjetnosti na način koji vam se čini neugodan ili netočan, odolite potrebi da odmah uskočite s reakcijom. Pustite osobu da završi. Možda ćete otkriti da je ta osoba jednostavno neuka ili ćete shvatiti da je njezino stajalište oblikovano osobnim iskustvom. S tim uvidima, najbolje ćete procijeniti hoćete li se uključiti u razgovor ili ostati samo u ulozi slušatelja, ovisno o tome koliko vam je tema važna.

Povezano: Snaga smirenog uma otvara nove horizonte i vodi do uspjeha

Zlatna tišina

Više šutjeti, slušati, a manje pričati je moja topla preporuka. Odabrati jedno vrijeme ovako se ponašati dat će vam informacije što je za vas bolje, pa ćete to prakticirati.

Nekim ljudima je hrana stalno biti u konfliktu, raspravljati se i bučno razgovarati. No, i tomu dođe kraj jer naše istinsko biće ima potrebu za mirom. Ta unutarnja potreba za mirom može postati naš prvi korak prema promjeni načina na koji vodimo razgovore.

I na kraju, apsolutno mogu dodati da imate potpuno pravo vrlo glasno reći, da vas svi čuju, kako vas neki sadržaj ne interesira i ne želite o njemu sada razgovarati. Tako će vas naporne konverzacije zaobilaziti. Više nećete biti potencijalni sugovornik, ili bih čak rekla, lovina za nečije pražnjenje. Lakše ćete ući u svijet mira i tišine.

Znamo da se u tišini stvaraju nove ideje, nove kreativnosti jer je mozak miran, neopterećen i sporiji. Usporen mozak polaganije razmišlja, kvalitetnije, pa mu ne mogu promaknuti bitne informacije. Tako izbjegavamo ubrzano razmišljanje, ponašanje i brzo donošenje odluka.

I na kraju, zaista mogu reći da je šutnja, ne zlato, nego bogatstvo.

Ovu kolumnu možeš poslušati i u audio obliku KLIKNI.