Roman „Što ne znaš, ne boli“ prvijenac je autorice Nevene Skočić. Roman je dinamičan već od prvih redaka teksta u kojima nas autorica počinje upoznavati s glavnom junakinjom Ninom, s njenom osobnošću, njenim temperamentom. Nina je žena koja cijeni slobodu, sluša svoje srce, živi izvan okvira. Mnogi će se prepoznati u liku Nine, žene rastrgane između poslovnih i obiteljskih obveza, žene koja je upala u kolotečinu svakodnevnice. Nova i stara poznanstva dovode do totalne emotivne napetosti u njezinom životu. Mnogi će je razumjeti, neki će je osuđivati. Izlazak iz rutine, emocije, navala uzbuđenja, entuzijazam… Nevena zna kako zainteresirati čitatelje.
Roman „Što ne znaš, ne boli“ je novijeg datuma te je još uvijek nedovoljno poznat čitalačkoj publici. Ako u jednoj rečenici trebam dati povratno mišljenje o romanu, rekla bih zanimljiv, realan i provokativan tekst.
Uživala sam u knjizi od prve do zadnje stranice. Paranoja, neizvjesnost, nevjerica samo su neki od pokretača koji će Vas potaknuti da okrenete “samo još jednu stranicu“. Radnja romana usmjerena je na životne priče žena u četrdesetim godinama života, odvija se u Hrvatskoj. Protagonistica romana Nina je predstavnica današnjih žena koje su sposobne i samostalne u svakodnevnim obavezama. Kroz glavni lik, autorica na suptilan način iznosi problem moderne žene koja je poput „multipraktika“ izložena životnom žrvnju koji bez milosti melje na profesionalnoj i privatnoj razini.
U pozadini svih zbivanja, temeljni problem se krije u nedostatku samopouzdanja kojeg pokušava kompenzirati potrebom “da svima ugodi i svima bude na dohvat ruke“. Kroz roman autorica provlači vječni problem žena – potrebu da budu i ostanu lijepe. Pojam ljepote definiran je pravilima društva i usmjeren je na vanjska obilježja. Nina kao predstavnica horde nezadovoljnih urbanih žena opterećena je osobnim izgledom, svakodnevnicom i potrebom da sve što se zbiva na poslu i kod kuće obavi najbolje što zna i umije.
Njezin život je izuzetno dinamičan. Kao organizatorica transfera za potrebe kongresa u Dubrovniku upoznaje Irskog Apolona C.C-a. Slučajan susret i SMS poruka mijenjaju svakodnevnicu glavne junakinje romana. Centralno mjesto u romanu zauzima poslovno okružje, članovi obitelji i grupica prijateljica koje su vrlo bliske i međusobno povezane.
Čitajući roman autorice Nevene Skočić, pomislit ćete da se radi o patetičnoj priči koja je nastala kao nadogradnja na već davno ispričane priče o nezadovoljnim ženama koje žive monotone i dosadne živote. Naprotiv, autorica na vrlo suptilan i profesionalan način kroz roman provlači problem modernog života koji se sastoji od svakodnevnice koja je ispunjena rutinom i navikama. U romanu autorice Skočić važno mjesto zauzima pitanje bračno–partnerskih kriza koji u novije vrijeme imaju naznaku epidemije koja se manifestira kroz prevare i razvode.
Iz pera autorice možemo dobiti vrlo jasne poruke vezano uz međuljudske odnose s naglaskom na probleme održavanja partnerske dinamike. Kroz roman autorica pokušava dati sliku modernog gradskog života kojeg je dodatno potkrijepila gradskim vokabularom i urbanom konverzacijom koja pronalazi uporište u brzini i tempu modernog življenja.
Jedna od poruka koju autorica iznosi kroz priču o emancipiranoj Nini je potreba za sigurnošću i pripadanjem na razini partnerskog odnosa. Roman kroz događaje navodi čitatelja na promišljanje o „krizi srednje dobi“ koje podjednako zahvaća muškarce i žene, što nas može ponukati da se zapitamo koji su stvarni razlozi. Svi likovi u romanu autorice Skočić su sami ili usamljeni, pokušavaju realizirati ono što im nedostaje. Protagonistica romana skršena svakodnevnom rutinom kroz slučajni susret upoznaje srodnu dušu.
„Jednostavno. Ona je moja druga polovica. S njom sam potpun. Ona je sve što ja nisam: brižna, oprezna, organizirana, nježna, obzirna… Zapravo, ja to sve nisam bio dok nisam upoznao nju. Kao da me spojila na te nove emocije koje me čine potpunim.“
Susret koji je dio poslovnog angažmana u jednom trenutku nadilazi sva očekivanja žene koja ni sama ne može povjerovati da se to upravo dešava. Rutina je razbijena, emocije su prokuhale i dešavaju se munjevite promjene.
Zbivanja kulminiraju u trenutku kada se pojavljuje Mario, prijatelj iz školskih dana, koji nikada nije uspio realizirati vezu sa Ninom iako je postojala obostrana naklonost. Autorica u romanu vrlo slikovito iznosi trenutke intimnosti kako bi dodatno fotografski zabilježila trenutke zanosa i potisnute strasti.
Protagonistica romana neočekivano će se naći u ljubavnom trokutu koji od njezinog života čini kaos.
Roman pun zapleta kulminira prevarom muža koji je predstavnik modernog supruga koji razumije i podržava angažman svoje supruge iako njihov intimni život duže vrijeme ne funkcionira. U romanu autorica potiče na razmišljanje o razlozima nefunkcioniranja braka. Navodi fizičku neprivlačnost, trenutak nestanka kemije koju partneri neprimjetno izgube iz vidokruga potreba i interesa. Pojedini parovi bez fizičke privlačnosti ostaju zajedno i izvrsno funkcioniraju u donošenju životnih odluka, dok se većina povuče tražeći izgubljeno u nekim novim osobama. Autorica o bračnim krizama šarmantno izjavljuje: „U spavaćoj sobi nema aktivnosti jer nema privlačnosti. Onog trenutka kada je žena privlačna sebi postaje privlačna partneru i obrnuto“.
Čitatelj se u nekom trenutku može zapitati što slijedi, koji muškarac će ostati u Nininom životu, Irski Apolon koji joj želi priuštiti sve, prijatelj iz mladosti koji je voli cijeli život ili muž koji ju je prevario s djevojkom koja je zatrudnjela. Odgovor na navedeno pitanje dobit ćete na kraju romana. NE ŽELIM GA ODATI. Ono što mogu zaključiti da se radi o vrlo pitkom romanu, koji se čita u jednom dahu, lagano pisano štivo koje nam otkriva ponešto o psihologiji likova i vječnim temama partnerskih odnosa. Kroz likove ćete dobiti niz odgovora na neka od svakodnevnih pitanja o braku i prijateljstvu. Junakinja romana smogla je hrabrosti otići na drugu stranu iz inata.
Kroz priču o Nini možda naučimo njegovati zahvalnost na onom što imamo, neovisno kako izgledamo i što radimo. I ono što je najvažnije, možda spoznamo da je ono što imamo puno važnije od onoga što nemamo. A mjerila kojim bi trebali mjeriti kvalitetu ljubavi su sloboda i sigurnost. Ako u odnosu niste slobodni ni sigurni, onda tražite blago na krivom mjestu.
Recenzent: Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović, prof. v. š.
Uvod: Marijana Glavaš
