Proces učenja uključuje i stjecanje novih vještina – sposobnosti ili talenta da zadatke obavljamo dobro ili iznad prosjeka. Danas se izrazito cijene tzv. „soft skills“ – meke vještine. One su problematične u smislu njihovog objektivnog procjenjivanja, jer su podložne subjektivnoj ocjeni i ne mogu se objektivno mjeriti. Istovremeno, te su vještine od izrazito velikog značaja za uspješno obavljanje posla. To su vještine koje nas definiraju kao dobrog pregovarača, timskog igrača, organizatora, ili osobu koja posjeduje dobre komunikacijske vještine, te dobro upravlja vlastitim vremenom.
Da biste usvojili novu vještinu, postupak je „vrlo jednostavan“ – vježbajte dok ne dosegnete fazu u kojoj akcija postaje automatska. Vježbanje je ključ stjecanja i usavršavanja vještine. Pri tome moramo znati da su vještine koje su vezane uz fizičko tijelo ograničene, za razliku od kognitivnih vještina koje će se razvijati dokle god budete vježbali, a to je dobra vijest.
Učenje, tijelo i prostor
Da bismo učili, potreban nam prije svega um, ali i tijelo. Da bi vas vaše tijelo podržalo u učenju, te da biste ostvarili maksimalne rezultate, treba promisliti o tome što nam je činiti, prije svega po pitanju hrane. Učenju nikako ne pogoduju preobilni obroci, ali ne možemo niti učiti dok smo gladni. Dakle, treba naći mjeru. Hrana koja pogoduje učenju, srećom, istovremeno je i općenito zdrava za naš organizam: riba, voće, osobito banane, zeleno povrće. Šećer je potrebno izbjegavati, uključujući i namirnice koje ga sadrže u većim količinama. Istovremeno je potrebno piti dosta vode, jer dehidriranost uzrokuje pad koncentracije i umor. Najbolje je piti čistu vodu, ne sokove, kave i slično.
Nadalje, potrebno je duboko disati, a prostoriju u kojoj učimo treba prozračiti što češće, kako bi u nju ušlo svježeg zraka. U pozadini možete lagano pustiti neku glazbu koja vas opušta, ali ako vas to ometa u koncentraciji, radije učite bez glazbe. Redovita tjelesna aktivnost povećati će i vaše mentalne sposobnosti, te smanjiti stres koji vas može omesti u učenju.
Za učenje bi trebalo odvojiti radni prostor koji će nam služiti uvijek samo za tu aktivnost. Iz njega treba ukloniti sve što vas u učenju može ometati, a istovremeno vam taj prostor mora omogućiti da vam sve što je potrebno za učenje bude pri ruci. Stolica i radni stol trebaju biti adekvatni i ugodni. Stol treba biti prostran, a morate se truditi da ga ne zatrpavate, jer vam previše stvari na stolu također odvlači pažnju. Već smo rekli da prostorija treba biti prozračena, a temperatura treba biti ugodna. Imate li mogućnost da se smjestite kraj izvora prirodnog svjetla, preferirajte ga pred umjetnim izvorom svjetla.
Pokušajte učiti onda kada ste odmorni, iako to nećete uvijek moći. Ako se niste uspjeli naspavati, a morate učiti, prije učenja se relaksirajte i pokušajte se osloboditi stresa od dana koji je iza nas. Ako je ikako moguće, učite u onom dijelu dana u kojem imate više energije i lakše se koncentrirate. Neki od nas su jutarnji tipovi, neki su „noćne ptice“, a uspjeh ćemo postići brže ako si možemo priuštiti da svoje učenje organiziramo u onom dijelu dana u kojem smo bolji.
Ukoliko si ne možemo osigurati idealne uvjete za učenje (odvojeni prostor, prostrani stol, idealno vrijeme), ne treba odustati – učite onda kada imate vremena i na bilo kojem mjestu. U slijedećem broju pripremili smo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da kvalitetnije i lakše iskoristite to vrijeme, te da naučeni sadržaji duže ostanu u vašem pamćenju.
mr. sc. Nataša Trojak
