Ako ste među onima koji žele donijeti bolji izbor za svoje zdravlje i prestati unositi toksine u svoj organizam, onda je ovo tekst za vas!
Štetni sastojci u kozmetici
Štetni sastojci u kozmetici tema je koju je dobro poznavati. Znate li da prosječna žena nanese preko 500 kemikalija dnevno na svoju kožu? Neke već i prije doručka! Sastojci koje većina kozmetičkih proizvoda sadrži su razni konzervansi, zgušnjivači, ovlaživači, boje, mirisi i slično. Njihovo podrijetlo može biti prirodno ili umjetno, a svaki proizvod sadrži barem desetak spojeva.
Koža je najveći organ našeg tijela, sve što nanosimo na nju ulazi u naš krvotok i organizam. Zbog toga je važno znati sastojke svih proizvoda koje stavljamo na kožu kako bi izbjegli one tvari koje mogu štetno djelovati na naš organizam i cjelokupno zdravlje.
Postoje i aplikacije kao Think dirty i Clean beauty s kojima možete skenirati bočice koje držite u kupaoni. Iznenadit ćete se, probajte! Žene najčešće s preparativnom kozmetikom kreću već dosta rano i zapravo nikad ne prestaju. To znači desetljeća i desetljeća korištenja raznih štetnih sastojaka. Za neke se ni ne zna kakav učinak imaju na organizam.
Neki spojevi, koji su prije desetak godina bili sastavni dio brojnih proizvoda, danas su zabranjeni. A veliki broj sastojaka se i dalje istražuje i tek ćemo vidjeti koliko su zapravo štetni!
Neki od štetnih sastojaka na koje trebamo obratiti pozornost
PARABENI
Možete ih naći pod imenima etilparaben, metilparaben, butilparaben, propilparaben i ostalim imenima koji u sebi sadrže riječ ”paraben”. Parabeni su konzervansi koji se koriste u proizvodima s velikim postotkom vode kako bi očuvali dugotrajnost. Istraživanja su pokazala da su parabeni potencijalni endokrini disruptori, što znači da mogu imitirati djelovanje estrogena i drugih hormona u organizmu. Povezuje ih se i s karcinomima koji su hormonski ovisni kao što je primjerice karcinom dojke. Osim toga, parabeni se povezuju s razvojnom i reproduktivnom toksičnošću.
SLS (natrijev lauril sulfat) i SLES (natrijev lauret sulfat)
Koriste se kao sastojci za pjenjenje pa ih možete naći i u kozmetici i u proizvodima za čišćenje. Oni su dokazani iritansi i mogu nadražiti kožu, vlasište i oči. Nećete ih naći u proizvodima “bez sulfata”.
Dietanolamin (DEA), trietanolamin (TEA) i monoetanolamin (MEA)
Jednom riječju etanolamini. Spojevi koji se u kozmetici najčešće koriste kao emulgatori i sastojci za stvaranje pjene. Na popisu sastojaka označeni su engleskim nazivima triethanolamine, diethanolamine, DEA, TEA, cocamide DEA itd. Kada se ovi spojevi nalaze zajedno s nekim drugim spojevima u kozmetičkim preparatima koji sadrže dušik, mogu nastati nitrozamini – kemijski spojevi koji se nalaze u skupini vjerojatnih kancerogena. Nadalje, istraživanja su pokazala kako DEA može toksično djelovati na brojne organe, ponajprije na bubrege i jetru te živčani sustav, ali i uzrokovati iritaciju kože, očiju i dišnog sustava.
TRIKLOSAN
Može se pronaći u antibakterijskim sapunima, antiperspirantima i dezodoransima, pastama za zube, sredstvima za izbjeljivanje zubi i kremama za lice zbog njegovog djelovanja na mikrobe. To su proizvodi koje možete naći u svakom domu. Na deklaraciji ćete ga naći pod imenom triklosan (eng. triclosan) ili kraticom TCS. Postoje dokazi da je triklosan hormonski disruptor te da utječe na rad štitnjače i njezinih hormona. Istraživanja su pokazala da triklosani u sapunima i drugim kozmetičkim proizvodima povećavaju otpornost bakterija na antibakterijske proizvode. Na kraju i nije dobitna kombinacija za zaštitu od bakterija.
POLIAKRILAMID
U nekim kozmetičkim proizvodima koristi se kao učvršćivač i stabilizator. Iako sam po sebi nije štetan sastoji se od mnogo molekula akrilamida za kojega se uvjerljivo pretpostavlja da je kancerogen. Europska unija je postavila limite u dopuštenoj koncentraciji poliakrilamida po proizvodu. Žene često koriste više proizvoda dnevno pa obratite pažnju na poliakrilamid i koju količinu zapravo koristite.
POLIETEN GLIKOLI (PEG)
Spojevi na bazi nafte koji se u kozmetici koriste kao zgušnjivači, stabilizatori i otapala. Možete ih naći u hidratantnim kremama, serumima za lice, proizvodima za čišćenje lica, losionima za tijelo. Sami po sebi i nisu toliko štetni, ali mogu biti kontaminirani kancerogenim spojevima poput 1,4-dioksana. Zdrave alternative ovog sastojka su aloe vera, med i hijaluronska kiselina.
FORMALDEHID
Formaldehid je poznati toksin i kancerogeni sastojak koji se još uvijek može pronaći u nekim kozmetičkim proizvodima. Služi kao konzervans koji sprječava rast bakterija u proizvodima na bazi vode. Češće od samog formaldehida u kozmetičkim proizvodima možete naći konzervanse koji ga otpuštaju. Naći ćete ih pod nazivima formaldehyde, quaternium-15, DMDM hydantoin, glyoxal… Formaldehid uzrokuje alergijske i kožne reakcije i vrlo je kancerogen.
Low Tox način života – sve o uljima za izradu prirodne kozmetike
Autorica: Nensi Rusan
