Puno je pitanja koja žene nerado postavljaju na pregledu. Donosim vam odgovore na najčešća pitanja koja se ne usudite pitati ginekologa jer vam je možda neugodno govoriti o seksu, promjenama na tijelu, mjesečnici, menopauzi…
Pitanja koja se često ne usudite pitati ginekologa
Vaš je ginekolog spreman odgovoriti na sva vaša pitanja koliko god vam se činilo da su neugodna. Kada je zdravlje u pitanju važno je da dobijete prave informacije. Vaš liječnik je tu je da vam pomogne pa neka vam ne bude problem pitati ginekologa ono što vas zanima.
Koja je razlika između gljivične infekcije i bakterijske vaginoze?
Kod zdravih žena uobičajeno se nalazi uravnotežen odnos mikroba u vagini. Neke kronične bolesti (npr. dijabetes melitus), uzimanje antibiotika, trudnoća, hormonalne promjene, učestalo ispiranje rodnice, strana tijela (uključujući spirale) i stres mogu narušiti sklad i uzrokovati prekomjeran rast nekih mikroba, što može dovesti do infekcije, te posljedične upale i razvoja nelagode. Gljivične infekcije i bakterijska vaginoza (BV) posljedica su „suviška pogrešnih“ mikroba u vagini, a simptomi su im najčešće slični.
Gljivične infekcije najčešće su uzrokovane viškom gljivice Candide koja se uobičajeno nalazi u rodnici, ali u malom broju. Žene se najčešće javljaju sa simptomima crvenila, svrbeža, osjećaja peckanja oko vulve, boli tijekom spolnog odnosa i mokrenja, često popraćeno gustim bijelim iscjetkom. Kod BV-a, kako smo ranije naveli, radi se o narušenosti „ravnoteže“ bakterija u vagini. Simptomi BV-a uključuju crvenilo, svrbež i bol. Iscjedak je obično oskudan, bijel ili žućkast, ujednačenijeg izgleda i često neugodnog mirisa.
Što pokazuje rutinski Papa test? Trebam li napraviti još neke testove i kada?
Papa test obično je dio redovitog rutinskog ginekološkog pregleda. Cilj Papa testa je otkrivanje abnormalnih stanica vrata maternice koje mogu s vremenom postati zloćudne. Uzorak stanica se sakuplja iz i s vrata maternice, stavlja na stakalce i šalje u laboratorij na pregled. Redovitim Papa testovima može se spriječiti ili otkriti u vrlo ranoj fazi karcinom vrata maternice.
Osim Papa testa, ako ste spolno aktivni i imate nove ili više seksualnih partnera ili nemonogamnog spolnog partnera, također biste trebali učiniti cervikalne briseve (na klamidiju, ureaplasmu, mikoplasmu, gonoreju) i ostala testiranja na spolno prenosive bolesti (eng. sexual transmited disease – STD), uključujući sifilis i HIV…
Povezano: Najčešći razlozi za posjet ginekologu
Mogu li dobiti rak od oralnog seksa?
Spolno prenosive bolesti, uključujući genitalni herpes, sifilis, gonoreju i HIV, povezane su i s oralnim seksom. U studiji objavljenoj u New England Journal of Medicine, znanstvenici su pronašli povezanost između oralnog seksa, HPV infekcije i raka grla.
Rak usne šupljine povezan s HPV-om pogađa oko 11.000 ljudi u SAD-u godišnje – otprilike isti kao i broj novih slučajeva raka vrata maternice svake godine. Rak grla povezan s HPV-om obično zahvaća bazu jezika, područje tonzila ili stražnji dio grla. Kako biste se zaštitili, prema oralnom seksu postupajte s istim oprezom kao i prema drugim oblicima seksualnog kontakta.
Kako liječiti ponavljajuće urinarne infekcije?
Infekcija mokraćnog sustava je bakterijska infekcija koja najčešće zahvaća uretru i mokraćni mjehur, a ponekad i uretere te bubrege. Urinarne infekcije mogu biti uzrokovane bilo traumom ili kemijskom iritacijom otvora uretre (npr. nakon spolnog odnosa, ručne stimulacije ili korištenja dijafragme, katetera, tuširanja, dezodoransa u spreju ili spermicida). Menopauza ili oslabljen imunološki sustav također mogu učiniti ženu osjetljivijom na urinarne infekcije. Jednostavne urinarne infekcije mogu se lako liječiti oralnim antibioticima, koje treba uzimati čim se simptomi razviju. Kod ponavljajućih urinarnih infekcija svakako je uputno učiniti urinokulturu i antibiogram te proširiti obradu na cijeli urinarni trakt i neke kronične bolesti koje kao prvi simptom mogu imati ponavljajuće uroinfekcije.
Trebam li se cijepiti protiv HPV-a?
HPV cjepivo štiti od određenih HPV sojeva koji uzrokuju rak vrata maternice i genitalne bradavice. Postoji više od 100 podtipova HPV-a. Oko 60 podtipova uzrokuje uobičajene kožne bradavice, dok oko 40 njih utječe na genitalno tkivo i prenose se spolnim putem. Samo nekoliko genitalnih tipova može uzrokovati rak vrata maternice. Cjepivo je odobreno za žene i muškarce u dobi od 9 do 26 godina, jer cijepljenje prije nego što postanu seksualno aktivni osigurava njihovu zaštitu prije prijenosa ili izlaganja HPV-u. Vrlo važno je znati i da kondomi ne mogu pružiti potpunu zaštitu od HPV-a, jer ne pokrivaju sva područja kože na kojima se može nalaziti virus.
Kako djeluje pilula za jutro poslije? Je li uzimanje sigurno?
Pilula „za jutro poslije” oblik je hitne kontracepcije za sprječavanje trudnoće nakon spolnog odnosa. Ona nije kao “pilula za pobačaj”, koja koristi hormone za prekid rane trudnoće, već sprječava ovulaciju ili oplodnju i možda blokira implantaciju embrija u maternicu. Pilula se smatra sigurnom, a rizik od ozbiljnih nuspojava je nizak. Oko 25 % korisnika prijavljuje mučninu i povraćanje. Druge uobičajene nuspojave uključuju bol u trbuhu, umor, glavobolju, vrtoglavicu i osjetljivost dojki. Većina nuspojava nestaje unutar 24 sata.
Što su Kegelove vježbe? Kako se izvode?
Dno zdjelice žene sadrži mišiće koji okružuju otvore uretre, vagine i rektuma. Mišići mogu oslabiti zbog životne dobi, pretilosti, broja i načina poroda itd., što sve u konačnici dovodi do urinarne inkontinencije (neželjenog i nevoljnog otjecanja urina).
Kegelove vježbe služe za jačanje mišića dna zdjelice, čime se poboljšava kontrola mokraćnog mjehura i smanjuje inkontinencija. Vježbanjem se razjačava i mišićje rodnice što može povećati osjetljivost i uzbuđenje prilikom seksualnog odnosa te dovesti do većeg seksualnog užitka. Da biste ispravno izveli Kegelove vježbe, zategnite mišiće zdjelice na 10 sekundi i opustite se 10 sekundi. Pokušajte vježbe najprije izvoditi ležeći, a nakon što se naviknete na osjećaj, radite ih sjedeći ili stojeći. Napravite do 10 ponavljanja, pet puta dnevno.
Povezano: Inkontinencija urina – prikriveni problem većine žena današnjice
Koji su najbolji načini za provjeru na eventualnu prisutnost dojke?
Mamografija je jedna od najčešćih metoda otkrivanja raka dojke jer može otkriti bolest prije nego što napipate kvržicu tijekom samopregleda dojke.
Otprilike:
- 25 % karcinoma dojke otkrije se pregledom dojki
- oko 35 % se otkrije mamografijom
- 40 % se otkrije pregledom i mamografijom.
Mjesečni samopregledi mogu započeti s 20 godina, oni su besplatni, laki i mogu otkriti neke vrste raka.
Na koje simptome koji potencijalno upućuju na rak vrata maternice treba obratiti pozornost?
Kada rak vrata maternice pokaže neke simptome, nažalost već može biti prekasno jer se bolest nalazi u uznapredovaloj fazi. To je bolest koja se sporo razvija i može se rano otkriti rutinskim ginekološkim pregledima i Papa testom. Najčešći simptomi koji se javljaju su: abnormalno vaginalno krvarenje, obilan vaginalni iscjedak koji može imati neugodan miris i sadržavati obilne količine sluzi, bol u zdjelici koja nije povezana s menstrualnim ciklusom, bol tijekom mokrenja, krvarenje između mjesečnica, nakon spolnog odnosa ili nakon ginekološkog pregleda.
Na koje simptome koji potencijalno upućuju na rak jajnika treba obratiti pozornost?
Za razliku od raka vrata maternice, rak jajnika nema rutinski test za otkrivanje njegove prisutnosti. Više od 75 % žena s dijagnozom bolesti umire od nje. Učestalost bolesti raste sa životnom dobi. Među ranim simptomima koje treba obratiti pažnju su: poteškoće s jelom ili brzi osjećaj sitosti tijekom jela, osjećaj nadutosti, bol u zdjelici ili trbuhu, česti nagon za mokrenjem, promjene u pražnjenju crijeva, bol tijekom spolnog odnosa, trajni umor, naglo povećanje ili gubitak težine, itd.
Koje su najbolji načini za provjeru na eventualnu prisutnost raka jajnika?
Žene s potencijalnim simptomima trebale bi obaviti rutinski ginekološki pregled i ultrazvuk. Redovite ginekološke kontrole omogućuju detekciju eventualne bolesti u ranoj fazi te adekvatno liječenje.
Kada je u pitanju seksualno i reproduktivno zdravlje žene važno je pitati ginekologa sve što vas zanima. Čak i ako se osjećate neugodno zbog određenih pitanja ili problema koje imate, budite sigurni da je vaš ginekolog već sve vidio i čuo i tu je da vam pomogne, a ne da vas osuđuje. Što više informacija imate, lakše ćete znati što je normalno, a što ne. Osim toga, lakše ćete prepoznati znakove i simptome potencijalnog zdravstvenog problema. Ubuduće neke ne bude pitanja koja se ne usudite pitati ginekologa.
Povezano: Predmenstrualni sindrom – Mit ili stvarnost
Autor: Dr. sc. Danijel Bursać, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije
