HPV genitalne infekcije sve više su predmet istraživanja s obzirom na njihovu relativno visoku učestalost u općoj populaciji, dugotrajno liječenje, povezanost s pojavom zloćudnih bolesti te sklonost recidivima.

Rizični čimbenici za nastanak HPV infekcije u žena su stres, uživanje alkohola, uzimanje oralne hormonske kontracepcije i loša prehrana jer smanjuju imunološki odgovor.

Što je HPV i kako se prenosi?

HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus (HPV). Radi se o velikoj skupini virusa koju čini oko 130 različitih genotipova. Njih tridesetak uzrokuje infekcije genitalnog područja.

Razlikujemo nisko rizične tipove HPV virusa (tipovi 6, 11, 42, 43, 44) koji uzrokuju spolne bradavice ili kondilome vanjskog spolovila, rodnice i perianalnog područja te bradavice oka, nosa, usta i grkljana.

Visoko rizični tipovi su 16, 18, 31, 35, 37, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 68, 69). Oni mogu dovesti do razvoja karcinoma vrata maternice, vanjskog spolovila, rodnice, anusa i penisa.

Genitalni tipovi HPV virusa se prenose intimnim kontaktom s inficiranom kožom, sluznicom i tjelesnim tekućinama. Na koži i sluznici intimnog područja tijekom spolnog odnosa stvaraju se sitna oštećenja koja nisu vidljive prostim okom. Time se virusu otvaraju ulazna vrata, osobito ako se nalaze na vratu maternice.

Iznimno, HPV virus može se prenijeti u nehigijenski održavanim toaletima, sportskim objektima, kozmetičkim salonima, solarijima, saunama te korištenjem tuđeg ručnika i intimnog rublja. Postoji i tzv. vertikalni prijenos virusa na novorođenče prilikom prolaska djeteta kroz inficirani porođajni kanal. Najozbiljnija posljedica za novorođenče je papilomatoza dišnog sustava, koja se, srećom, rijetko razvija.

Rizični čimbenici za nastanak HPV infekcije u žena su stres, uživanje alkohola, uzimanje oralne hormonske kontracepcije i loša prehrana jer smanjuju imunološki odgovor. Hoće li se neka promjena razviti ovisi o imunološkom statusu inficirane žene. Promjene vezane uz HPV infekciju nikako nisu dokaz promiskuitetnosti kako se ponekad tumači. Žene koje puše imaju dvostruko veći rizik za razvoj HPV infekcije od onih koje ne puše cigarete.

Simptomi HPV infekcije u žena

Prilikom spolnog kontakta u dodir s HPV virusom doći će 50 posto svih žena i 80 do 100 posto svih spolno aktivnih djevojaka u dobi od 18 do 25 godina. No, svega 30 posto žena koje su bile u kontaktu razvit će simptome infekcije ovisno o stanju imunosnog sustava.

Ukoliko je imunosni sustav dovoljno snažan doći će do odbacivanja virusa. No, ako je nešto slabiji, doći će do razvoja infekcije.

HPV u žena manifestira se pojavom spolnih bradavica ili kondiloma te pojavom skvamoznih intraepitelnih promjena na vrata maternice, rodnici i stidnici (CIN, VaIN, VIN, ASCUS, ASC-H, AGC promjene). Pojačana sekrecija, crvenilo, svrbež, peckanje, neugodan i bolan spolni odnos te neugodan miris vaginalnog sekreta najčešće su simptomi prateće bakterijske i gljivične infekcije, a ne HPV infekcije. Kontaktno krvarenje nakon spolnog odnosa je simptom koji se nikako ne smije zanemariti i zahtijeva ginekološki pregled.

Dijagnoza HPV-a u žena

PAPA test je najjednostavnija, najbezbolnija i najjeftinija dijagnostička metoda za otkrivanje promjena na vratu maternice uzrokovanih HPV virusom. Ukoliko u PAPA testu CIN I promjena traje tijekom godine dana ili je nalaz PAPA testa CIN II ili CIN III, preporuča se učiniti kolposkopiju s ciljanom biopsijom i patohistološkom analizom uzorka.

Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pomoću posebno dizajniranog mikroskopa (kolposkopa) pod velikim povećanjem pregledavaju vrat maternice, rodnica i stidnica nakon primjene određenih otopina. Ukoliko se prikaže neka promjena koja zahtijeva daljnju dijagnostičku obradu, s tog mjesta uzima se uzorak za patohistološku analizu. Cijeli postupak kolposkopije traje dvadesetak minuta i izvodi se ambulantno.

PAPA test detektira promjene na stanicama vrata maternice koje mogu biti povezane s HPV infekcijom, ali to nije metoda koja može potvrditi prisutnost određenog tipa HPV virusa. Dijagnostička metoda kojom se utvrđuje prisutnost DNK određenog tipa HPV virusa u stanicama vrata maternice je HPV tipizacija (HPV testiranje). Uzorak za taj test uzima se jednako kao i uzorak za PAPA test.

Liječenje promjena uzrokovanih HPV virusom

Anogenitalni kondilomi liječe se otopinama i kremama s citostatskim djelovanjem (premazivanje podofilinom ili trikloroctenom kiselinom) te kremama s imunomodulirajućim tvarima (imikvimod). Mogu se liječiti krioterapijom (zaleđivanjem), elektroterapijom (spaljivanjem), laserskom fotodestrukcijom ili operativno (kirurškom ekscizijom). Postupak liječenje ponekad je dugotrajan i zahtjeva dosta strpljenja.

Kod pojave skvamoznih intraepitelnih lezija vrata maternice potrebno je učiniti mikrobiološki bris i izliječiti prateću genitalnu infekciju. U postmenopauzalnih žena kod kojih su prisutne promjene u smislu genitalne atrofije potrebno je hormonskim ili nehormonskim preparatima ublažiti genitalnu atrofiju.

Danas na tržištu postoji gel za rodnicu koji može pomoći u prevenciji i liječenju oštećenja blažeg stupnja. Pomaže u obnavljanju oštećene sluznice vrata maternice, obnavlja ravnotežu mikrobiote i poboljšava zdravlje rodnice. Kod umjerenih i težih promjena pristupa se kirurškom liječenju (LLETZ ili konizacija) koje ne zahtijevaju dugotrajan oporavak.

Povezano: Snažno terapijsko rješenje u borbi protiv HPV infekcije – PAPILOCARE

Cjepivo protiv HPV virusa

Danas na tržištu postoje tri vrste cjepiva koja sadrže od dva do devet različitih tipova HPV-a, onih koji se u populaciji najčešće pojavljuju. Dvovalentno cjepivo štiti od tipova 16 i 18 koji uzrokuju oko 70 posto karcinoma vrata maternice. U četverovalentnom cjepivu, uz tipove 16 i 18 prisutni su i tipovi 6 i 11 koji uzrokuju 90 posto anogenitalnih bradavica. U najnovijem, deveterovalentnom cjepivu, u dodatku nalazi se zaštita protiv tipova 31, 33, 45, 52 i 58.

Sva cjepiva učinkovita su u prevenciji promjena uzrokovanih HPV virusom i do danas nisu uočene ozbiljnije nuspojave. Najučinkovitija su ukoliko se primjene prije stupanja u spolne odnose. Važno je naglasiti da cjepivo ne štiti protiv svih tipova HPV virusa i da je unatoč cijepljenju nužno provoditi redovite ginekološke kontrole (PAPA test).

Prevencija HPV-a u žena

U napredovanju HPV infekcije značajnu ulogu imaju brojni čimbenici. Smanjenjem njihova utjecaja infekcija se može značajno usporiti, čak i prevenirati. Svakako će koristiti promjena životnih navika – zdrava prehrana, prestanak pušenja, redukcija stresa i korištenje zaštite prilikom spolnog odnosa (prezervativ).

Uloga prehrane u nastanku promjena na vratu maternice u žena predmet je brojnih istraživanja. Smanjen unos vitamina E, vitamina C i beta karotena povezan je s povećanim rizikom od nastanka displazije.

Antioksidansi su tvari koje se nalaze u većini namirnica biljnoga podrijetla, a karotenoidi u narančastom i zelenom voću i povrću (mrkvi, kelju, špinatu, bundevi, marelicama). Dokazano je da smanjuju proizvodnju slobodnih radikala i na taj način štite stanice od oštećenja. Kod nas postoje i proizvodi za primjenu u rodnicu koji sadrže aktivne tvari s oksidativnim svojstvima i održavaju strukturu i prirodnu funkcionalnost kože i sluznice.

Korištenje prezervativa prilikom spolnog odnosa nije samo zaštita od HPV infekcije, već i od brojnih drugih spolnih bolesti koje mogu imati velike posljedice na zdravlje i buduću plodnost žena.

Najučinkovitija metoda prevencije HPV-a u žena danas je cijepljenje.

Poruka za kraj

HPV kod žena najčešće se pojavljuju u mladoj populaciji te je stoga njihovo praćenje i liječenje izuzetno važno. Unatoč cijepljenju i sve češćem testiranju žena na HPV, PAPA test je i dalje zlatni standard za otkrivanje promjena na vratu maternice povezanih s HPV virusom. Stoga, treba naglasiti važnost redovitosti ginekoloških preventivnih pregleda!

Autorica: Ksenija Jakopinčić, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva
Preneseno s portala Vaše zdravlje