Izluđuju vas muž, žena, djeca, šef, kolegica? Stalno žurite, više ništa ne stižete napraviti na vrijeme? Umor je postao uobičajeno stanje? Pitate se gdje je tome kraj?
Što su uzroci vašeg stresa? Gdje su granice i jeste li ih uopće postavili?
Evo pet najčešćih uzroka stresa zbog nepostavljanja granica:
Nedovoljno spavate
Tko po noći premalo spava ne može se dovoljno oporaviti da bi sljedeći dan s lakoćom mogao ispuniti svoje zadatke. Kada ste posljednji put ostali gledati na TV-u neki bezvezni film do 2 ujutro? A tko vam brani ustati i otići ranije spavati? Na vlastitom primjeru, nakon noći provedenih u pisanju i prevođenju, završavanju poslova za koje sam mislila da moram odmah napraviti, probila sam granicu koja je utjecala na moje zdravlje. Loše sam spavala, a ustajanje je postalo prava mora. Po danu sam bila umorna i neučinkovita.
Odlučila sam postaviti granicu i odredila ići spavati između 22.30 i 23.00 sata. Od tada se „baterije“ pune, osjećam se bolje, opuštenija sam i učinkovitija tokom dana. To mi je dovoljan motiv da se pridržavam granice koju sam si sama postavila. Moja granica ne mora biti dobra i za vas – zato je najbolje da sami odredite svoju granicu i nje se držite! Nije uvijek ostvarivo ali upornost i dosljednost i u slučaju odlaska na spavanje donose rezultate.
Loše prehrambene navike
Ako ih imate samo ih vi možete promijeniti – znam da je te navike teško mijenjati, ali samo mi smo ti koji sami sebi možemo postaviti granice. Npr. jedan put tjedno jedem desert – možda mislite da je nemoguće, ali moguće je! Većina pronađe neko opravdanje – nedjeljni ručak, dječji rođendan, Božić… Ako pijete kavu – nemojte svaki dan popiti 3 šalice, popijte jednu ili odredite dva dana u tjednu kada ćete popiti kavu – sami si postavite granicu i veselite se tome. Kod svakog obroka – kada osjetite da ste siti prestanite jesti (sjetite se da svaki dan pojedemo čak 70% hrane više od potrebnog).
Postavljam si granicu u vezi hrane jer trebam održavati svoje tijelo kako bih mogla s lakoćom ispunjavati svoje zadatke, a ne da se stalno osjećam umorna. Sjetite se kako mislite i radite punog želuca, a kako kada pojedete umjeren i dobro izbalansiran obrok. Briga o tijelu i fizičko dobro osjećanje utječu i na vaše umne i duhovne sposobnosti.
Stalno žurite
Odlučite krenuti ranije. Užurbanost je sve veći problem jer proizvodi ogromnu količinu stresa i dugoročno postaje štetna za zdravlje. Planirajte svoje vrijeme i odbacite nevažno. Ne morate odgovoriti na svaki mail, SMS, vidjeti sve poruke na FB… ponekad isključite mobitel. Možete li zamisliti nekoliko sati ili dan bez mobitela?
Nedavno je moj suprug tumačio djeci kako je on morao izaći iz stana, prošetati do najbliže telefonske govornice na kraju ulice i ubaciti novčiće kako bi nazvao prijatelje i dogovorio izlazak. A sjećate li se fiksne dvojne linije? Ako dvojnik telefonira, moraš čekati da bi nekoga nazvao… Postavite granicu kako ne biste morali potražiti psihološku pomoć zbog nove dijagnoze koja se naziva nomofobija – strah odvajanja od mobitela.
Financijski pritisak
Jeste li razmišljali kako bi bilo prerezati kreditnu karticu? Ja nisam, ali netko se „slučajno“ pobrinuo i za to iskustvo. Prvo me uhvatila panika što će se dogoditi ako u nekom trenutku nešto ne budem mogla platiti (makar i s virtualnim novcem), a nakon nekog vremena sam shvatila koliko mi je olakšanje (i umno i financijsko) donijelo neposjedovanje kreditne kartice. Kako smo bombardirani stalnim primamljivim ponudama, većina ljudi živi na dug – napravite plan kako ga vratiti i oslobodite se stresa.
Samo jedan mjesec vodite popis troškova – začudit ćete se na kakve sve besmislice novac „curi“. Tako ćete lakše postaviti granicu i u potrošnji jer ćete se svaki put zapitati – mogu li i bez toga?!
Granice u odnosima
Imate li osjećaj da vas drugi iskorištavaju? Ako da – sami ste si krivi jer ste im vi to dozvolili. Postavite granice. Nedavno sam čula odličan primjer kojeg ću se sigurno lako sjetiti – ako napraviš ogradu, susjedov pas neće kakati po tvojem dvorištu. Znate li iz ljubavi reći NE?
Npr. znate li da vaša djeca trebaju granice kako bi naučili biti samostalne i odgovorne osobe? Ako dijete ne napiše zadaću i zbog toga dobije lošu ocjenu – idete li vi to „srediti“ s učiteljem? Dajete li džeparac i ako nije izvršilo dogovorene obaveze? Prelazite li olako preko lošeg ponašanja? Ako dijete ne osjeti posljedice svoje neodgovornosti kako će znati gdje su granice? Kako će se naučiti nositi sa stresom i životnim problemima? Hoće li i s 28 godina biti student – ovisi o vama. Postavite granice.
Nismo ni svjesni koliko granica postoji oko nas – granica države, zidovi stana, okvir slike, rub haljine, korice knjige, koža tijela… Poštujte granice – svoje i tuđe. Poštujte sebe i tražite da vas drugi poštuju jer to ste zaslužili. Postavite zdrave granice!
Ukoliko imate problema s postavljanjem granica ugovorite termin za osobni kineziološki balans.
Autorica: Vedrana Nucak, mag.cin., kineziolog i logoterapeut