U svakodnevnim interakcijama i odnosima susrećemo se s različitim oblicima ponašanja koji često mogu biti manipulativni, destruktivni i emocionalno toksični. Dva takva ponašanja koja se ponekad mogu zamijeniti su “bezobzirnost” i “gaslighting”.
Iako se oba odnose na negativno ponašanje, koje može imati ozbiljne posljedice za emocionalno zdravlje drugih, postoji ključna razlika u njihovoj prirodi i načinu na koji utječu na žrtve.
Bezobzirne osobe
Bezobzirne osobe su ljudi koji ne pokazuju brigu ili poštovanje prema osjećajima, potrebama ili granicama drugih. Njihova ponašanja mogu biti neosjetljiva, egocentrična i nesmotrena. Iako bezobzirnost može biti bolna i frustrirajuća za ljude oko njih, ona nije nužno manipulativna u svojoj osnovi. Bezobzirni ljudi često ne razmišljaju o tome kako će njihovo ponašanje utjecati na druge, a njihove riječi ili postupci mogu biti uvredljivi, ali nisu nužno dio sistematičkog pokušaja da nanesu emocionalnu štetu ili zbune drugu osobu.
Primjeri bezobzirnog ponašanja:
- Prekomjerno komentiranje drugih ljudi bez obzira na njihove osjećaje.
- Nepristojno ponašanje u situacijama kada je potrebno pokazati osnovnu empatiju ili poštovanje.
- Nepoštivanje osobnih granica, poput upornog zauzimanja tuđeg vremena ili prostora.
Bezobzirnost se obično temelji na nedostatku samosvijesti ili obazrivosti prema tuđim osjećajima, a ne na namjeri da se nekoga manipulira.
Međutim, to ne znači da takvo ponašanje ne može biti štetno – može uzrokovati stres, ljutnju i razočaranje kod drugih.
Povezano: Sve više narcizma, sve manje ljubavi – što se događa s ljudima
Gaslighting
Gaslighting je oblik emocionalne manipulacije i manipulativnog ponašanja koje ima za cilj da učini žrtvu nesigurnom u svoje vlastite percepcije, sjećanja i stvarnost. Naziv “gaslighting” potiče od filma iz 1944. godine, u kojem su manipulatori pokušavali uvjeriti ženu da je poludjela smanjujući intenzitet plamena plinskih svjetiljki u njezinoj kući, a zatim poričući svoje postupke.
Osoba koja provodi gaslighting aktivno pokušava zbuniti ili emocionalno destabilizirati svoju žrtvu, čineći je nesigurnom u svoje misli, osjećaje i donošenje odluka. Važan znak gaslightinga je namjera da se žrtva podvrgne psihološkoj manipulaciji kako bi bila pod kontrolom manipulatora, a nije samo pitanje nepažnje ili neobazrivosti.
Primjeri gaslighting ponašanja:
- Poricanje onoga što je osoba rekla ili učinila, čak i kad postoje jasni dokazi da je nešto drugo bilo stvarno.
- Iskrivljavanje prošlih događaja ili situacija kako bi se žrtva osjećala kao da je pogrešno shvatila ili se sjećala stvari pogrešno.
- Često umanjivanje ili ismijavanje osjećaja žrtve (“Preuveličavaš. Nisi ni sigurna što se dogodilo.”).
Za razliku od bezobzirnosti, gaslighting je sustavan i ciljan napad na nečiju stvarnost i mentalnu stabilnost, a njegovi efekti mogu biti duboko destabilizirajući.
Žrtve gaslightinga često počinju sumnjati u svoju sposobnost donošenja ispravnih odluka, gube povjerenje u svoje misli i osjećaje te se mogu osjećati emocionalno iscrpljeno i zbunjeno.
Ključne razlike između bezobzirnosti i gaslightinga
Namjera
Bezobzirne osobe: Njihovo ponašanje obično nije motivirano željom da manipuliraju nekim, već je rezultat nesvjesne neosjetljivosti prema drugim ljudima. Oni mogu biti sebični ili nepristojni, ali im nije cilj da dovedu drugu osobu u psihološki kaos.
Gaslighting je namjerna manipulacija. Manipulatori koriste gaslighting kako bi destabilizirali žrtvu, manipulirali njezinim osjećajem stvarnosti i povećali svoju kontrolu nad njom.
Posljedice
Bezobzirnost: Bezobzirne osobe mogu povrijediti osjećaje drugih, ali žrtve obično mogu zadržati jasnoću u svojim mislima i osjećajima. Posljedice su više emocionalne, ali nije nužno da žrtve potpuno izgube povjerenje u svoju stvarnost.
Gaslighting: Posljedice gaslightinga mogu biti ozbiljne i dugoročne. Žrtve često doživljavaju duboku emocionalnu zbrku, sumnju u vlastite sposobnosti i percepcije, a psihološki učinci mogu trajati godinama.
Ponašanje
Bezobzirne osobe: Njihovo ponašanje može biti nesmotreno i nepoštovano, ali nije ciljano na manipulaciju. Mogu biti grubi ili ravnodušni, no njihov fokus nije na kontroliranju druge osobe.
Gaslighting: Gaslighting je specifičan oblik emocionalne manipulacije koji uključuje laganje, poricanje, preusmjeravanje i minimiziranje stvarnosti žrtve kako bi se ona osjećala nesigurno i nesamostalno.
Razumjeti razliku znači zaštititi se: Bezobzirnost vs. gaslighting
Iako bezobzirnost i gaslighting mogu izgledati slični u smislu da oba mogu izazvati emocionalnu bol, ključna razlika je u intenzitetu manipulacije i namjeri koja stoji iza njih. Bezobzirne osobe ne obaziru se na tuđe osjećaje, ali njihova ponašanja nisu nužno manipulativna, dok je gaslighting sustavna taktika koja cilja na uništavanje emocionalnog integriteta i stvarnosti druge osobe. Razumijevanje ovih razlika može pomoći ljudima da prepoznaju i bolje se nose s toksičnim ponašanjima, bilo da dolaze od bezobzirnih ljudi ili manipulativnih gaslightera.
Povezano: Kako postići emocionalno razuman odnos sa sobom i drugima
