Ono što mislimo, naše misli, utječu i na naše emocije, emocionalna stanja i fiziologiju tijela.
Pojednostavljeno, ako razmišljamo o nečem neugodnom, počet ćemo se tako osjećati, a izraz lica te stanje organizma također će postati odraz misli, što je individualno za svaku osobu. Ako pak razmišljamo o nečemu jako ugodnom, počet ćemo se tako osjećati, a fiziologija tijela postat će opuštenija, možda ćemo se i smješkati. Sve češće se ističe kako manje ugodne misli zapravo nepovoljno djeluju na cijeli organizam. Te misli mogu biti potaknute realnim događajem izvana, a mogu biti i potaknute od strane nas samih neovisno o događajima oko nas.
Dobra vijest je da je ovaj proces dvosmjeran te svjesnim djelovanjem na području naše fiziologije možemo utjecati na izmjenu emocionalnih stanja odnosno svojih misli. To je posebno korisno u manje ugodnim situacijama, kada se zateknemo u stanju neugodnih misli.
Kontrolirati misli i emocije
Postoje dva načina na koja možemo kontrolirati misli i emocije.
Mindfulness tehnika svjesnog disanja
Jedan od načina je mindfulness tehnika svjesnog disanja. Da bismo to mogli, potrebno je tehniku prakticirati i neko vrijeme prije nego se oslonimo na ovu tehniku. Svjesno disanje možemo prakticirati u određeno vrijeme dana kada smo opušteni i imamo vremena. Krenemo s kraćim vremenskim periodima pa ih produljujemo po potrebi. Radi se o fokusiranom disanju pri čemu se potpuno usredotočimo samo na proces disanja i određenu točku tijela (nosnice, trbuh, plućni dio…) koja je uključena u proces disanja.
Prakticiranjem ove vježbe svakodnevno, omogućujemo tijelu da se opusti. Misli će se pojavljivati i tijekom vježbe što je i u redu. Svrha je vratiti fokus na našu točku koju smo izabrali kao fokus točku u procesu disanja. Nakon što ova vježba postane dio svakodnevice, možemo je koristiti u situacijama kad osvijestimo misli koje nam izazivaju neugodu odnosno u situacijama koje su dovele do tih misli. Na primjer, u situacijama kad čitamo o uznemirujućim vijestima te nam misli krenu u tom smjeru. Tada i ritam otkucaja srca ubrza, disanje se ubrza, pojavi se opći nemir praćen neugodnim emocijama. Tu je dobro primijeniti tehniku svjesnog disanja i jednostavno se fokusirati na način kao što to svakodnevno prakticiramo. Organizam se smiri, a fokus s neugodnih misli i emocija uspješno je preusmjeren!
Nlp tehnika sidrenja
Drugi način uključuje Nlp tehniku takozvanog sidrenja. Ova metoda vrlo je djelotvorna posebno u situacijama za koje unaprijed osjećamo nelagodu ili kreiramo misli koje to izazivaju. Radi se o situacijama poput intervjua za posao, izlaganja pred skupinom ljudi, suočavanjem sa za nas stresnim događajima i situacijama. Metodu je potrebno također prethodno uvježbati. Potrebno ju je prakticirati svega nekoliko puta i nije potrebno svakodnevno. Naravno, u slučaju duljeg neprakticiranja, potrebno ju je ponovno osvijestiti.
Radi se u stanju opuštenosti. Osoba zamisli određeni ugodan ili sretan događaj, dakle nešto što joj izaziva opuštenost, ugodu, smirenost, zadovoljstvo…. U tom trenutku može se dlanom dodirnuti za zapešće druge ruke ili za lakat ili dotaknuti određeni dio tijela gdje joj najviše odgovara, a da djeluje prirodno i nenametljivo. Taj postupak se naziva sidrenje jer ugodne misli povezujemo s ugodnim emocijama i uparujemo sa svjesnim fizičkim djelovanjem. Tako se osoba u stresnoj situaciji može početi držati za lakat, zapešće, dodirnuti nogu… i svjesnim djelovanjem smiriti organizam i utjecati na pojavu smirenosti, opuštenosti.
Opisane metode služe nam kako bismo se lakše suočavali s neugodnim svakodnevnim situacijama, sa stresnim situacijama te kako bismo stanje organizma održali uravnoteženim!
Povezano: Kako prepoznati služi li nam naša zona udobnosti ili je potrebno izaći iz nje
Autorica: Daria Antonović
