Što je to brak? Kako on izgleda, kako se konkretno bračni odnos živi, od kojih se čarobnih sastojaka sastoji, koje izazove i koje prilike donosi? Hoću li uspjeti, hoće li naša ljubav trajati, hoće li naš odnos rasti i razvijati se, produbljivati se i jačati…. Hoćemo li dočekati starost zajedno, kao u starim pjesma Beatlesa „When I’m 64“ i Novih fosila „Kad budemo ja i ti 63“.
Bračna očekivanja – Kako nam donose zadovoljstva ili razočaranja
Većina mladih, zaljubljenih parova postavlja si ovakva i još mnoga slična pitanja kada se spremaju okruniti svoju ljubav brakom i osnovati obitelj. To se događa zato što je ipak većini ljudi jasno kako je okosnica kvalitete našeg života obitelj, bliski odnosi i zajedništvo među onima s kojima dijelimo svakodnevnicu.
Kao što mnoga novija znanstvena istraživanja potvrđuju, pravi temelj zdravlja, dugovječnosti i sreće ne leži u materijalnom bogatstvu, u slavi, u moći, u uspjehu, već u dubokim, zdravim, smislenim i ispunjavajućim odnosima s bližnjima. To zdravorazumski zna svatko tko je barem jednom susreo nesretno dijete, mrzovoljnu prodavačicu u trgovini, namrgođenog vozača autobusa ili zaljubljenu osobu kojoj je neuzvraćena ljubav. Čovjek tada može osjetiti duboku usamljenost i neshvaćenost drugog bića te u svojoj nutrini zna kako se zapravo ta osoba ne osjeća voljeno.
S druge pak strane, većina nas je imala tu sreću vidjeti radost na dječjem licu dok ga majka nosi ili doji, dok ga otac nosi na ramenima, brat ili sestra lovi i škaklja, baka ili djed mu čitaju priču ili pecaju s njime… Svatko poznaje barem jednu osobu koja djeluje istinski ispunjeno i zadovoljno, češće nasmijanu od ostalih, koja možda manje prigovara, možda ima više volje saslušati nas kad nam to treba. Ponekad osjetimo i malu dozu zavisti i zapitamo se kako li joj to uspijeva? I najčešće, odgovor nađemo u nekom dobrom temeljnom odnosu koji postoji u životu te osobe.
No znate li što? Vrlo je važno čemu to u svom razmišljanju pripisujemo. Možemo izabrati gledati na tuđu sreću kao na posljedicu dobre plaće, dobrog obiteljskog starta, pripadnosti nekoj povlaštenoj skupini, utjecaju zvijezda ili nečem trećem. A možemo uvidjeti da je često mnogo toga i našim rukama i „naočalama“ kroz koje gledamo na svijet. Dobra je vijest da se te „naočale“, baš kao i svaki modni dodatak, mogu skinuti i zamijeniti novima. Neće uvijek biti lako promijeniti način našeg gledanja i razmišljanja, napokon – dugo smo te naše „naočale“ nosili i brižljivo čuvali – no moguće je i promijeniti ih na bolje. I ponekad je to vrlo važno.
Kakve to veze ima s brakom i očekivanjima, zapitat ćete se? Ima, ima! I to velike. Jedna vrsta tih „naočala“ naša su očekivanja.
Naime, očekivanja koja imamo o nečemu za nas novom, uvijek direktno utječu na naše zadovoljstvo i našu dobrobit koju doživljavamo u toj novoj situaciji. Primjerice, u kinu igra neki novi film. Svi kažu kako je baš super…. Vi odete u kino, pogledate ga, i zaključite: Pa i nije nešto, meni je osrednji (jer ste na temelju tuđih riječi formirali visoka očekivanja). Ili obrnuto. Mnogi vam kažu, (napišu na facebooku, viberu i sl.) kako film i nije baš nešto – a vi odete, pogledate ga, i film vam se doista svidi (jer niste mnogo očekivali, pa se niste ni razočarali). Tako je i s mnogim drugim situacijama u životu – primjerice, kada upisujete srednju školu ili fakultet. Kada dolazite na novo radno mjesto. Kada kupujete auto ili stan. Kada upisujete dijete u vrtić. Ili kada ulazite u bračne vode.
Važno je biti svjestan vlastitih očekivanja, kao i svih utjecaja putem kojih su ta očekivanja u nama formirana. Očekivanja su zapravo ideja, slika koju u sebi nosimo o tome kako izgleda brak. Kako se ljudi u njemu međusobno ponašaju, kako razgovaraju, kako dijele obaveze, kako si pokazuju ljubav, radost, tugu, ljutnju, kako si pružaju podršku, kako rješavaju probleme i poteškoće. Tu sliku stekli smo prvenstveno gledajući naše roditelje, djedove i bake, ujake, stričeve i tete, te drugu rodbinu, susjede i ostale obitelji s kojima smo kao djeca dolazili u doticaj. Kako su se oni međusobno ponašali, ostaje duboko zabilježeno u našem sjećanju. Mnogo toga i na nesvjesnoj razini. I utjecat će na naše ponašanje, htjeli mi to svojom svjesnom voljom ili ne. Stoga je važno te ideje prepoznati, osvijestiti, prihvatiti. Osvijestit ćemo ih otvoreno razgovarajući o tome s partnerom, s obitelji i prijateljima, a po potrebi i sa stručnjacima.
Nadalje, na našu sliku odnosa i partnerstva utjecalo je i sve što smo čitali, slušali i gledali u književnosti, glazbi, filmu. Ponekad se svi ti utjecaji međusobno slažu, ponekad ne, ali se svi isprepliću u jednu finu mrežu ideja, slika, očekivanja.
Zašto je važno o tome promišljati, govoriti, dijeliti svoja očekivanja sa životnim partnerom? Kada od braka, kao i od života očekujemo premalo, možda se time osiguravamo od nezadovoljstva, ali se tada istovremeno i manje trudimo, manje tražimo, pa manje i dobivamo. Kada pak tražimo previše od sebe i od drugih, često smo nezadovoljni i nesretni. Tražiti pravu mjeru u odnosu između naših očekivanja i realnosti našeg života, može doprinijeti dobrom bračnom odnosu. Jasna i otvorena, dobrohotna komunikacija dobar je način na koji se možemo međusobno sve bolje i sve dublje razumjeti.
A sve navedeno postaje mnogostruko teže i važnije, kada se rode djeca. Očekivanja o roditeljstvu, o dječjem razvoju, ponašanju te ulogama majke i oca, dodatan su okvir i izazov za naše odnose. Djeca pak imaju potrebu i pravo rasti u okruženju međusobnog poznavanja, prihvaćanja, podrške i potpore. Ima li boljeg mjesta za to nego među roditeljima koji se međusobno istinski vole?
Na kraju možemo reći, kao zaključak, filmskim jezikom: spremate li se na brak i obitelj, ili ste ju već osnovali, a želite puni ugođaj i doživljaj života, preporučam da skinete sve stare, zamagljene naočale, oboružate se pozitivnim očekivanjima i ciljevima (3D naočale), te u dobrom društvu zaplovite u potpunu 3D pustolovinu! Zapravo, zašto stati na 3D – može i 4D. I naravno, ne zaboravite ponijeti kokice i piće za gušt, a može i čokoladu kako biste zasladili svoje bračno i životno iskustvo! Sretno 🙂
Autorica: Ivana Sošić Antunović, psiholog
Foto: Pablo Heimplatz, Unsplash
