Kada sunce zagrije a tlo pod nogama se užari većina nas nosi obuću na bosu nogu. Nažalost, česta nuspojava je rast bakterija i specifičan miris koji osjetite kada se izujete – tj. smrdljiva obuća.

Posljednjih nekoliko dana takav neugodan miris dočekao me i kod kuće. Otvorila sam ulazna vrata i u predsoblju me zapahnuo miris pokvarenog sira iz tenisica mojih tinejdžera. Nakon par „mirisnih“ dočeka odlučila sam krenuti u borbu protiv smrada.  Smrdljiva obuća je brzo prestala biti problem, a evo i kako.

Smrdljiva obuća – iz iskustva ovo ne pomaže

Prvo nabrajam ono što znam da ne pomaže:

• Zamaskirati smrad parfemom.
• Antiperspiranti za stopala – zaustavljanje znojenja potpuno je neprirodno. Možda ćete kratkoročno riješiti mirisa, ali će koža upiti i štetne kemijske tvari koje tijelo onda nekako mora i izlučiti.
• Zamrzavanje – ako stavite tenisice u plastičnoj vrećici u zamrzivač i ostavite nekoliko sati, nakon vađenja obuća neće smrdjeti međutim djelovanje je kratkotrajno. Zamrzavanje nažalost ne ubije bakterije koje proizvode smrad.

Uzrok smrada

Cipele ili tenisice se usmrde zbog smrdljivih stopala i zato je prvi korak ublažiti taj smrad. Medicinski naziv za smrdljiva stopala je bromodoza, a najčešće je uzrokovana bakterijama ili gljivicama. Smrad nastaje zbog znojnih žlijezdi na stopalima koje se inače brinu za vlažnost kože stopala i regulaciju tjelesne temperature. Smrad nastaje kada bakterije napadnu znoj te se počne širiti miris pokvarenog sira.

Možda ste čuli i za naziv atletsko stopalo. Ono nastaje zbog gljivične infekcije i to najčešće između prstiju stopala. Gljivice obično rastu u toplom, vlažnom i mračnom okruženju a simptomi mogu biti svrab, smrad, crvenilo, žarenje, ispucala koža itd.

Čarape preveniraju nastajanje smrada

Čarape upijaju znoj i bakterije pa tako štite obuću. Bez čarapa bakterije i znoj u raspadanju direktno prelaze na unutrašnjost obuće. Čarape još čuvaju od nastanka žuljeva, održavaju vlažnost kože i smanjuju mogućnost infekcije. Ali postoji više načina za održavanje higijene stopala i obuće (osobito vaših najdražih tenisica) i bez čarapa.

Savjeti za održavanje obuće

• Operite i dobro osušite stopala – što su stopala čišća i suša veća je vjerojatnost da stopala neće smrdjeti. Operite ih barem jedan put na dan te ih dobro osušite prije obuvanja.
• Ubijte bakterije – većinu ovih bakterija možete ubiti koristeći bijeli ocat ili otopinu vodikovog peroksida i vode (1 čajna žličica 3-postotnog peroksida na 2 dl vode). Nasprejajte po stopalima i pričekajte da se stopala osuše prije oblačenja obuće.
• Kokosovo ulje – prirodni antibaktericid i antifungicid. Nakon što operete noge, a optimalno prije spavanja, namažite stopala kokosovim uljem. Ono će pomoći ubiti bakterije i omekšat će kožu stopala.
• Obuću ne držite na tamnom mjestu – bakterije i gljivice vole taman i vlažan okoliš. Kada skinete obuću nemojte ju odmah staviti u zatvoreni ormar ili ostaviti u plastičnoj vrećici.
• Sunce – optimalno je obuću provjetriti na svježem zraku, a na suncu će i znoj brže ispariti. Sjetite se skloniti obuću prije nego padne kiša.
• Čajevac – ovo eterično ulje je jaki antifungicid pa se osobito preporučuje kod atletskog stopala i drugih gljivičnih oboljenja. Može se nanositi direktno na kožu.
• Češće mijenjajte cipele – produljenim periodom nenošenja smanjit ćete mogućnost razvoja bakterija.
• Zamijenite uloške – obratite pozornost na materijal od kojega su napravljeni.
• Sol – bakterijama je za rast potrebna vlaga. Sol će izvući vodu iz stanica bakterija, djelovati na određene bakterijske enzime i oslabiti molekularnu strukturu stanice. Jednu jušnu žlicu morske ili himalajske grubo mljevene soli rasporedite po unutrašnjosti obuće i ostavite 12 – 24 sata. Nakon toga iz obuće istresite i bacite sol.

Ako ništa od ovoga ne pomogne, obucite čarape ili barem stopalice. Naravno da koža bolje diše u prirodnim materijalima poput pamuka ili vune.

Najjednostavniji način borbe protiv bakterija i gljivica je održavanje zdravog imunosnog sustava. Zdravom prehranom i dovoljnom dnevnom količinom vode te kretanjem, pravilnim disanjem i boravkom na suncu sigurno možemo napuniti „baterije“ i tijelo održavati vitalnim i fit.

Autorica: Vedrana Nucak, mag.cin., kineziolog i logoterapeut