Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Zato je dobrovoljno darivanje krvi od životne važnosti.
Darivanje krvi
Tko može darivati krv?
Svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina (do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika).
Koliko često se krv može darivati?
Muškarci smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca, a žene smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.
Na koje načine možete darivati krv?
Najčešći način je darivanje jedne doze “pune” krvi. Darivanje “pune” krvi znači da se u plastičnu vrećicu za uzimanje krvi izvadi 450ml krvi u kojoj se nalaze svi njeni sastojci: eritrociti, plazma, trombociti i leukociti. Drugi način darivanja je uzimanje samo jednog ili više raznih krvnih sastojaka pomoću aparata kojeg nazivamo stanični separator.
Treba li prije darivanja krvi biti natašte?
Ne. Prije darivanja pojedite lagani obrok i uzmite dosta tekućine (preporučena količina je oko dvije do tri čaše vode). Molimo Vas, izbjegavajte masnu hranu 12 sati prije darivanja.
Mogu li se zaraziti prilikom darivanja krvi?
Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze darivatelja. Sav pribor za uzimanje krvi: igle, plastični sistemi, plastične vrećice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi je sterilan i za jednokratnu uporabu. Napravljen je na način koji onemogućuje njegovu ponovnu uporabu.
Koja testiranja krvi se rade prilikom darivanja krvi?
Svaki put kada darujete krv iz sistema se izdvajaju tri epruvete koje služe za:
- potvrđivanje krvne grupe
- serološka testiranja na biljege uzročnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti
- molekularno testiranje na uzročnike krvlju prenosivih zaraznih bolesti.
Pri svakom darivanju krvi uzorak Vaše krvi testiramo na prisutnost uzročnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti: hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis. Ipak postoji mogućnost njihovog prijenosa putem krvi- tzv. „window“ period u kojem ranu infekciju u krvi nije moguće otkriti postojećim testovima.
Što se događa s dozom krvi nakon darivanja?
Darovana krv se ne smije odmah primijeniti u transfuzijskom liječenju bolesnika. Iz darovane krvi potrebno je pripraviti krvne pripravke koji služe u liječenju bolesnika.
Centrifugiranjem se doza krvi razdvaja na osnovne sastojke koje nazivamo krvnim pripravcima:
- koncentrat eritrocita
- koncentrat trombocita
- plazma
Svaki krvni pripravak čuva se u posebnim uvjetima do primjene za liječenje. Na taj način svaki bolesnik može dobiti kvalitetan sastojak krvi koji mu je potreban za liječenje.
Koja su najčešća bolesna stanja u kojih se primjenjuje liječenje transfuzijama krvi?
Transfuzijsko liječenje je preduvjet mnogih medicinskih zahvata u liječenju i spašavanju života. Transfuzije krvi se najčešće primjenjuju u sljedećim stanjima: anemija, krvarenje, operacije na srcu i velikim krvnim žilama, zloćudne bolesti, presađivanje organa i koštane srži, opekline, liječenje novorođenčadi.
Preneseno iz časopisa Zdravlje na kvadrat
