Hladnjak je naš saveznik u očuvanju svježine namirnica, no mnoge od njih mogu donijeti više štete nego koristi. Iako se nerijetko dogodi da se nešto što se do jučer smatralo zdravim, proglasi nezdravim ili obrnuto, za određenu hranu se zna da je nezdrava, i to se neće promijeniti. Nažalost, najukusnija hrana je nerijetko zapravo najgora hrana za naše zdravlje.

Pravi užitak dolazi iz hrane koja našem tijelu pruža snagu i energiju, a ne iz industrijskih proizvoda koji ga opterećuju i slabe. Konzumacija nezdrave hrane može donijeti kratkotrajni osjećaj zadovoljstva, ali često je to više rezultat ovisnosti nego stvarnog užitka. Iako postoje namirnice koje, usprkos svojim manama, mogu donijeti i određene zdravstvene koristi (poput mesa ili proizvoda od cjelovitih žitarica), postoje namirnice koje donose gotovo isključivo štetu.

U nastavku slijedi popis hrane koju bismo trebali izbjegavati ili konzumirati s oprezom.

Najgora hrana za vaše zdravlje iz vašeg hladnjaka

Voćni jogurti

Voćni jogurti mogu izgledati kao zdrav izbor, no često su puni skrivenog šećera. Bolja opcija je običan grčki jogurt kojem možete dodati svježe voće ili malo meda, čime sami kontrolirate sastojke. Prekomjerni unos šećera povezan je s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa i drugih metaboličkih poremećaja, stoga birajte pažljivo.

Jeftini sirevi s visokim udjelom masti

Iako su sirevi dobar izvor kalcija, vrste s visokim udjelom masti mogu povećati unos zasićenih masti, što doprinosi povišenom kolesterolu i većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. Umjerena konzumacija i odabir laganijih opcija poput feta sira ili mladog sira zdraviji su izbor, pružajući hranjive vrijednosti bez prekomjerne masnoće.

Industrijska gotova jela

Iako nije sva prerađena hrana nezdrava, mnoga je bogata kalorijama, dodanim šećerom, mastima i natrijem. Industrijska gotova jela često sadrže konzervanse i umjetne dodatke, što objašnjava njihov dug rok trajanja i privlačan izgled. Međutim, kada sami pripremate svježa jela, birate kvalitetnije sastojke poput svježeg voća, povrća i zdravih ulja. Na taj način ne samo da poboljšavate okus, već i hranjivu vrijednost obroka, izbjegavajući štetne aditive prisutne u gotovim jelima.

Mesne prerađevine s nitritima

Mesne prerađevine mogu biti ukusne, ali su najčešće pune konzervansa, soli i zasićenih masti. Proizvodi poput salama, kobasica, hrenovki… sadrže visok udio natrijevog nitrita i drugih kemijskih konzervansa, čija konzumacija može povećati rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka i raka. Iako ih čuvamo u hladnjaku, njihova hranjiva vrijednost s vremenom opada, dok se štetni učinci mogu pojačati. Ako želite uživati u mesu na zdraviji način, birajte svježe, neprerađeno meso bez nitrita, po mogućnosti s organskih farmi gdje su životinje hranjene prirodnom hranom.

Majoneza

Ako volite majonezu, zdravija opcija je priprema domaće s maslinovim uljem ili odabir laganijih varijanti s manje kalorija. Industrijska majoneza često sadrži rafinirana ulja, zasićene masti i aditive, a čak i male količine mogu značajno povećati unos kalorija. Redovita konzumacija ovakvih proizvoda može povećati rizik od povišenog kolesterola i srčanih bolesti, zbog čega je važno birati pažljivo.

Sladoled

Industrijski sladoledi su popularni zbog praktičnosti i raznolikih okusa, no nisu najbolji izbor za zdravlje. Većina sadrži velike količine šećera, umjetne boje, arome, stabilizatore i emulgatore za bolju teksturu i dug vijek trajanja. Mogu sadržavati i trans masti, što dodatno povećava rizik od srčanih bolesti.

Zdravija opcija su domaće verzije s voćem, grčkim jogurtom ili biljnim mlijekom, jer omogućuju kontrolu sastojaka, pa možete smanjiti unos šećera i nezdravih masti. Sorbeti ili sladoledi od voća i prirodnih zaslađivača nude osvježavajuću, nutritivniju alternativu bez aditiva i visokih kalorija.

Gotovi umaci i preljevi

Gotovi preljevi i umaci često sadrže visoke količine nezdravih masti, šećera i natrija, što može poništiti prednosti zdravih obroka poput salata i piletine. Čak i varijante s niskim udjelom masti često su prepune šećera ili umjetnih sladila. Zdravija alternativa je korištenje maslinovog ulja, malo morske soli i octa, što omogućuje jednostavan, prirodan i nutritivno bogat preljev.

Smrznuti pomfrit

Smrznuti pomfrit može biti praktičan za brzi obrok, ali zbog visokog udjela masti, soli i kalorija, nije najbolji izbor za redovitu konzumaciju. Česta upotreba može pridonijeti lošem zdravlju, posebno kada je riječ o debljanju i kardiovaskularnom riziku. Zdravije alternative uključuju domaći pečeni krumpir, što smanjuje udio masti bez žrtvovanja okusa.

Sokovi iz tetrapaka

Sokovi iz tetrapaka često djeluju kao zdravija alternativa gaziranim pićima, ali većina njih sadrži visok udio šećera i vrlo malo stvarnog voća. Također, puni su konzervansa i aditiva, što ih čini nepovoljnim za redovitu konzumaciju. Bolje je birati svježe iscijeđene sokove ili jednostavno piti vodu s kriškama voća kao prirodniju i zdraviju opciju.

Ostaci gotovih jela

Ostaci gotovih jela u hladnjaku ponekad završe zaboravljeni, a nakon nekoliko dana mogu postati leglo bakterija. Hranu koja stoji duže od tri dana, čak i ako je pravilno skladištena, najbolje je ne jesti jer se povećava rizik od trovanja hranom.

Konditorski proizvodi

Torte, kolači i ostali deserti često sadrže visoke razine šećera, masnoća i umjetnih sastojaka. Iako ih hladnjak može održavati svježima, najčešće nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost osim kalorija koje lako mogu pridonijeti povećanju tjelesne težine.

Dakle, odabir namirnica kojima kontinuirano punimo svoj hladnjak određuje naše dugoročno zdravlje. Prerađena hrana, sokovi prepuni šećera i ostale spomenute namirnice mogu negativno utjecati na naše tijelo. Zato je važno okrenuti se zdravijim alternativama poput svježih proizvoda i cjelovitih namirnica, ali je jednako tako važno zadržati umjerenost u svemu. Žena vođena zdravljem mudro bira što stavlja u svoj hladnjak.

Povezano: Prehrana može utjecati na raspoloženje, ponašanje i više – objašnjava neuroznanstvenica