Ukoliko ste na trenutak posumnjali da ne možete ponovo početi učiti – te sumnje možete odmah eliminirati.
Henry Ford je rekao: „Mislite li da možete – ili mislite da ne možete – u pravu ste!“. Dakle – sigurno možete! Motivacija je vrlo često faktor koji uspješne dijeli od neuspješnih.
Kada govorimo o temi učenja, neki od vas će uvidjeti brojne koristi koje mogu ostvariti kontinuiranim stjecanjem novih znanja i vještina, izdvojiti će iz tih potencijalnih koristi jedan cilj, precizno ga definirati, izraditi plan kako ga ostvariti, i motivirano krenuti prema ostvarenju tog cilja.
Neki će, međutim, zaključiti kako je to sve jako zgodno, ali zapravo ne od presudnog značenja za njihov osobni razvoj i razvoj njihove karijere. Njima savjetujem da sačuvaju ovaj tekst za vrijeme u kojem će shvatiti da su propustili mnogo toga i da trebaju puno, puno učiti kako bi nadoknadili propušteno.
Učenje prije predstavlja pitanje dobro osmišljenog plana i njegovog provođenja, nego pameti. Svi poznajemo pametne studente koji godinama ne uspijevaju završiti fakultet, i one malo manje pametne koji su uredni i solidni studenti.
No, veliki broj nas reći će da već dugo nisu učili, i da bi nam to sada bilo teško. Što je samo djelomično istina. Neki će reći da nikada nisu bili dobri u učenju – uglavnom su učili „kampanjski“ ili su se provlačili kroz školu. Niti jedno od toga ne može vam poslužiti kao izgovor da se prihvatite učenja, jer i učenje se može naučiti. I to ne samo naučiti, nego i učiniti zabavnim i kreativnim, kako bismo u njemu uživali.
Uvriježeno je i mišljenje da sposobnost učenja i pamćenja s godinama opada, no to nije točno.
Istraživanja pokazuju da se, ako se mozak koristi i trenira, inteligencija osobe može se povećati. Tony Buzan u svojoj knjizi „Brzo čitanje“ navodi da je obučavanje ljudi šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina pokazalo da se, u svim područjima mentalnog djelovanja, mogu postići statistički znatna i trajna poboljšanja.
Što, zašto i kako ćemo učiti?
Prvi korak u procesu učenja svakako je definiranje znanja ili vještine koju želimo steći, to nije potrebno posebno isticati. Međutim, kako bismo održali motivaciju, moramo precizirati i zašto želimo steći neko novo znanje ili vještinu. Želimo li naučiti upravljati brodom, tako da možemo slijedeće ljeto poći na jedrenje; želimo li naučiti engleski, kako bismo se mogli aplicirati za bolju poziciju u tvrtki; želimo li naučiti plesati salsu, kako bismo se bolje zabavljali na izlascima; ili želimo naučiti crtati ili slikati, kako bismo zadovoljili davnu želju i uživali u slikanju? Štogod bilo, važno je znati koji nam je cilj. Kada radimo nešto bez jasnog cilja, pojavi se trenutak kada sami sebe pitamo „Ma zašto se gnjavim s time?“ – ako ne znamo odgovor na to pitanje, posljedica je najčešće odustajanje.
Kojem ćemo se tipu učenja, te kojim metodama, tehnikama, alatima i pomoćima pri učenju prikloniti, ovisi o našoj osobnosti. Prije svega moramo odlučiti da li ćemo učiti sami ili u društvu. Ako ćemo učiti u društvu, da li ćemo to učiniti kroz školu, tečaj ili individualne sate. Za koju god varijantu se odlučimo, korištenje glazbe, boja, humora, slika, mašte i osjetila pomoći će nam u ovom procesu, koje se sastoji od tri faze:
- memoriranje – usvajanje činjenica i oblika
- razumijevanje – povezivanje činjenica i njihovo uklapanje u širi kontekst, te korištenje činjenica za razvoj vlastitih ideja
- djelovanje – korištenje stečenih znanja i vještina u praktičnim situacijama
mr. sc. Nataša Trojak
