Planiranje je, između ostaloga, psihološki proces promišljanja aktivnosti koje je potrebno provoditi da bi se ostvario određeni cilj. Wikipedia odlično kaže da je planiranje, kao takvo, temeljna osobina inteligentnog ponašanja. O definiciji planiranja (iako ih ima mnogo) nije potrebno reći ništa više od toga.
Naš plan osobnog razvoja, koji je rezultat procesa planiranja, daje nam odgovor na pitanje što i kada želimo promijeniti, nadograditi, naučiti, steći te koje aktivnosti trebamo provoditi da bismo to i učinili i koji su nam resursi za to potrebni. Kada imamo plan, onda njime možemo i upravljati, možemo pratiti napredak, možemo ga i mijenjati. Plan nam omogućava da uspoređujemo svoje trenutne rezultate i ostvarenja s onima koje želimo postići. Kada znamo kolika su odstupanja i kakva su, tada možemo na vrijeme vršiti korektivne aktivnosti. To, pak, znači da na vrijeme možemo ispraviti pogrešne aktivnosti i odluke i vratiti se na put koji vodi do ostvarenja ciljeva.
Planiranje je proces koji se podrazumijeva za gospodarske subjekte, gdje se izrađuju strateški dugoročni planovi, srednjeročni i kratkoročni planovi te cijeli niz drugih, specifičnih planova. Na osobnoj razini, planiranje se uglavnom svodi na kratkoročne aktivnosti, kao što je planiranje dana ili vikenda, tek ponekad se uključuju srednjeročni aspekti (planiranje ljetnog godišnjeg odmora), a dugoročno se planiranje uglavnom i često zanemaruje. Plan osobnog razvoja upravo je dugoročan plan, kroz koji analiziramo nas same i okruženje u kojem djelujemo, formuliramo svoju osobnu viziju kao temelj našeg dugoročnog razvoja, na temelju osobne vizije definiramo ciljeve, pa aktivnosti. U konačnici, sve navedeno sistematiziramo i dolazimo do plana osobnog razvoja. Kao što je uvodno već istaknuto, plan osobnog razvoja omogućava nam da aktivno upravljamo svojim ciljevima te da na taj način ostvarimo uspjeh, bez obzira kako ga svatko od nas percipira. Ako se plan odnosi na razvoj karijere i razvoj ili stjecanje vještina potrebnih za karijeru, to u kriznim vremenima može osigurati i da se zadrži radno mjesto. Ovaj plan zapravo je plan aktivnosti, međutim za razliku od plana aktivnosti, plan osobnog razvoja usklađen je sa željama, težnjama, ambicijama i potrebama koje su izražene kroz ciljeve.
Kod izrade plana osobnog razvoja moramo izbjegavati klopke koje nam se mogu naći na putu. One su uglavnom vezane za ciljeve i predstavljaju: previše ciljeva u isto vrijeme, nejasni ciljevi, nerealni i preambiciozni ciljevi i slično. Međutim, klopku nećemo izbjeći ako naš plan ne formuliramo u pisanom obliku. Napisan plan omogućava nam jasno razumijevanje onoga što želimo postići, aktivnosti koje će nam to omogućiti, identifikaciju resursa koje moramo osigurati, vrijeme potrebno za ostvarenje ciljeva te konačni rezultat koji nas očekuje po ispunjenju plana.
Plan osobnog razvoja mora biti fleksibilan, treba ga usklađivati s promjenama koje će se događati u okruženju, ili u slučaju ako se iz bilo kojeg razloga promijene naši dugoročni ciljevi i prioriteti. Drugim riječima, ako se plan mijenja, to je u redu, to nije ništa pogrešno. Jednako kao i ciljevi, i plan mora biti realan i usklađen s našim stvarnim mogućnostima. U određenim vremenskim periodima, npr. svakih mjesec dana, možete provjeriti da li ste radili po planu ili ste neke aktivnosti preskočili, da li je plan preambiciozan, ili nedovoljno ambiciozan, da li je previše usredotočen na samo jedno područje,ili su sva područja kvalitetno zastupljena i slično. Ako je odgovor na bilo koje pitanje nezadovoljavajući, prilagodite ili promijenite plan.
Plan, naravno, uključuje i kratkoročne i dugoročne ciljeve i interese, jer jedino kroz ravnotežu svih elemenata možemo ostvariti zadovoljstvo, razvoj i rast. On se mora mijenjati i s ostvarenjem njegovih dijelova. Kada smo ostvarili neki cilj (npr. završili računalni tečaj), taj ćemo cilj izbrisati iz plana, ili ga možemo zamijeniti nekim novim ciljem. To će promijeniti naš plan. Stare planove, u kojima su popisani i ciljevi koje ste već ostvarili, ne morate bacati. Oni vam mogu koristiti kao motivacija, jer kroz neko vrijeme možete vidjeti koliko ste zapravo puno napravili. Zbog toga povremeno prolistajte stare planove – naši rezultati i uspjesi iz prošlosti često nam mogu biti poticaj za budućnost.
Ukoliko želite, svoj plan možete prodiskutirati s nekom drugom osobom. Obratite pažnju da to bude osoba koja je realna i koja vas neće demotivirati u vašem naporu da ostvarite svoj rast i razvoj. Istovremeno, ta vam osoba treba dati što objektivniji komentar, pa i kritiku. Poznata je izreka da je kritika zapravo besplatno savjetovanje – imajte to na umu slijedeći puta kada vam se zbog nečije kritike počnu buditi negativne emocije. Svoj plan možete podijeliti i prodiskutirati i s osobom koja je prema vama nekritična, međutim iz takve diskusije nećete izvuči veliku korist.
Još jedan važan element plana osobnog razvoja i klopka koju morate pokušati izbjeći je planiranje slobodnog vremena. Ne zaboravite da vaš plan mora ostaviti dovoljno prostora i za odmor, druženje s obitelji i prijateljima, hobije i ostale stvari koje vas motiviraju. U suprotnome možete brzo ostati bez motivacije i energije za provođenje plana. Jedna španjolska poslovica kaže: „Kako je prekrasno raditi ništa, a onda se nakon toga odmoriti.“ – razmislite o njoj slijedeći puta kada ćete željeti isplanirati baš svaku minutu svojeg dana.
Kako biste lakše izradili svoj vlastiti plan osobnog razvoja, možete koristiti slijedeći predložak. On sadrži sve elemente o kojima je ranije bilo riječ. Smatrate li da je za vas praktičnije ili privlačnije modificirati ovaj predložak – učinite to! Važno je da izradite svoj plan osobnog razvoja.
mr. sc. Nataša Trojak
