„Ne postoji tajna uspjeha. Uspjeh je rezultat pripreme, rada i učenja iz grešaka.“ (Colin Powell)
Većina ljudi ima želje i ambicije, a oni koji se smatraju uspješnima, svoje želje i ambicije i ostvaruju. Uz pomoć plana osobnog razvoja svatko od nas može se pridružiti grupi uspješnih. Naš život, i mi sami najvažniji smo projekt na kojemu ćemo ikada raditi. Ipak, čini se da se upravo njemu često prilazimo bez plana i najmanje se njime bavimo. Izrada plana osobnog razvoja može značajno promijeniti tu činjenicu. Kroz plan osobnog razvoja definiramo svoje osobne ciljeve i izrađujemo konkretan plan aktivnosti kroz koje ćemo svoje ciljeve ostvariti.
U svakom trenutku moramo znati da odgovornost za naš osobni razvoj snosimo samo mi, nitko drugi. Nitko drugi ne može biti odgovoran za to što nismo usvojili vještine upravljanja vremenom ili ne radimo aktivno na stjecanju samopouzdanja, ne napredujemo u radu na računalu …
U izradi plana osobnog razvoja započeti ćemo analizom trenutne situacije, naših snaga i naših slabosti. Slijedi definiranje ciljeva, koje se djelomično temelji i na prethodno izrađenoj analizi te definiranje prioriteta u vlastitom razvoju. Nakon toga izrađujemo listu aktivnosti, a aktivnosti ugrađujemo u godišnje, mjesečne i dnevne planove.
Gdje se sada nalazim?
Ova analiza predstavlja početnu točku u izradi plana osobnog razvoja. Da bismo znali otkuda krenuti, prvo moramo znati gdje se nalazimo, a odgovor na to pitanje dati će nam upravo analiza trenutne situacije. Važan aspekt izrade plana osobnog razvoja je poznavanje i razumijevanje samoga sebe.
Da bismo kvalitetno obavljali svoj posao, upravljali svojom karijerom, pa i drugim aspektima života, potrebno je stjecanje, ne samo određenih znanja, već i vještina koje mogu pozitivno utjecati na uspješnost. Za uspjeh je potrebna svestranost; nije dovoljno biti samo pedantan, potrebno je razvijati i vlastite komunikacijske vještine; nije dovoljno biti samo točan, potrebno je i učinkovito rješavati probleme. Što više napredujemo, to je potrebno posjedovati više vještina, koje ujedno postaju i kompleksnije. Vještine se mogu podjeliti na dodirljive i nedodirljive. Dodirljive, ili funkcionalne, vještine vezane su uz stjecanje, posjedovanje i korištenje određenih znanja. To, na primjer, može biti znanje stranog jezika, poznavanje administrativnih poslova, znanje rada na računalu, ili znanje o radnim odnosima, marketingu i slično. Nedodirljive vještine su one koje se teško precizno definiraju i mjere, a uključuju, na primjer, komunikacijske vještine, prezentacijske vještine, sposobnost rada u timu, vještine upravljanja vremenom, samodisciplinu i slično. Možda se naše željene vještine nalaze u području stjecanja samopouzdanja ili upravljanja stresom, možda u području kvalitetnijeg upravljanja osobnim financijama – što god to bilo, sve je moguće ostvariti ako se za to odlučimo.
Da bismo napredovali i razvijali se, kao što je već rečeno, moramo znati koje vještine posjedujemo, ali jednako tako moramo prepoznati koje su nam vještine potrebne u budućnosti da bismo nastavili s našim rastom i razvojem. Ljudi su danas najvrijedniji aspekt svakog poduzeća, a jedan od razloga zbog čega je to tako predstavlja činjenica da čovjeko posjeduje neograničenu sposobnost razvoja. Bez obzira na to koliko već znamo i koliko smo vješti u nečemu, uvijek možemo napraviti još bolje i naučiti još više. Zbog toga je osobni razvoj konstanta u našim životima. S planom osobnog razvoja tu konstantu usmjeravamo u ona područja koja su za nas važna, koja nam u budućnosti mogu koristiti ili ispuniti naše želje. Bez plana osobnog razvoja, taj se razvoj odvija stihijski, a rezultati koje kroz njega ostvarujemo stvar su slučajnosti. Iako se ponekad čini da neki ljudi ‘jednostavno imaju sreće u životu’, mi zapravo nikada ne možemo znati koliko se rada i truda moralo uložiti da bi ta sreća pokucala na vrata te da li je taj uspjeh bio planiran. Nekima, pak, sreća kuca na vrata, ali ju ne znaju prepoznati ili nisu spremni iskoristiti mogućnosti koje donosi. I to je jedan od razloga zbog kojega je potrebno neprekidno raditi na osobnom razvoju.
Pored navedenoga, sve naše vještine moramo promatrati u različitim kontekstima – u poslovnom, ali i u privatnom kontekstu, u odnosu na ulogu koju imamo u obitelji i u poduzeću, u odnosu na odgovornosti, u odnosu na naše stavove i uvjerenja i slično.
Ukoliko želite, možete pitati i svoje prijatelje ili kolege kako oni vide vaše vrline i mane, odnosno prednosti i nedostatke, što bi istaknuli i slično. Često se događa da mi sami na sebi ne primjećujemo neke stvari koje su drugima očite. Na primjer, kolegu možete zamoliti da vam kaže dvije stvari u kojima ste dobri i jednu za koju smatra da biste trebali popraviti. Možete čak i pitati da li ima neki savjet o tome kako biste bolje mogli iskoristiti svoje prednosti ili da li zna kako bi se moglo poraditi na onome što trebate popraviti. Odlučite li se zaista pitati nekoga nešto o sebi, potrudite se da to budu ljudi koji su objektivni i dobronamjerni. Istovremeno se pripremite na to da će vam oni moguće reći nešto što vam baš i ne odgovara, ili nešto što niste očekivali. Ako je kritika argumentirana i objektivna, nemojte se naći uvrijeđeni, već zahvalite osobi što vam je iskreno rekla svoje mišljenje. Uvijek imajte na umu da sve možete popraviti i promijeniti ako to želite. Također je važno da se ne oslonite na mišljenje samo jedne osobe, već uvijek više njih. Tako ćete dobiti objektivniju sliku sebe.
mr. sc. Nataša Trojak
