Proljetna Artmarkova aukcija, koja će se 19. ožujka održati u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade Zagreb, ponudit će osamdeset i jedno pomno selektirano i pripremljeno djelo likovne umjetnosti.

Od modernizma do poslijeratne umjetnosti, raspon procijenjenih vrijednosti je od 200 € do 65.000 €. Iako sva djela za koja će se licitirati na Artmarkovoj proljetnoj aukciji na najljepši način reprezentiraju kulturnu scenu hrvatske likovne umjetnosti kroz prošlo stoljeće, među njima valja istaknuti tri važna djela ; “Kapitel” Ivana Meštrovića, „Ponte Sant’Andrea (Chioggia)“ Emanuela Vidovića i „Djevojka se odmara“  Vlaha Bukovca, iza kojih stoje i sasvim posebne priče.

Skulptura ronde-bosse

Nastao oko 1940., kao jedan od 4 kapitela koje je Meštrović zamislio za nedovršenu kapelu Gospe od Dobrog Svita, Kapitel je rađen kao skulptura ronde-bosse, sa svih strana ukrašen anđeoskim licima. Jedna od priča kaže da su Meštroviću kao inspiracija zapravo poslužila lica njegove djece u različitim godinama, što bi moglo biti i točno s obzirom na to da je cijeli projekt u Kašteletu zamišljen kao duhovno i obiteljsko utočište.

Kao dio nedovršenog projekta Kašteleta, kapiteli nikada nisu dobili priliku biti postavljeni zbog događaja u Drugom svjetskom ratu te društveno-političkog ozračja u Splitu 1941.-1942. Kapitele je ostavio na brigu preostaloj obitelji, točnije bratu Petru, s kojim je dijelio i gradio kompleks u Kašteletu. U svom kratkom i posljednjem posjetu Hrvatskoj nakon 17 godina, 1959., Ivan Meštrović daruje kapitele svome bratu.  Nakon smrti Petra Meštrovića, kapiteli su ušli u dugo razdoblje pravnog i vlasničkog postupka, da bi 2005. godine konačno bili dodijeljeni pravom vlasniku i nasljedniku, ponovno ušavši u zbirku nećaka Ivana Meštrovića. Nakon 85 godina od nastanka, ovo iznimno djelo povijesti i jedinstvene vizije genija Ivana Meštrovića traži novu kolekciju.

Marina Emanuela Vidovića vraća nas 100 godina unatrag

Iznimni prikaz marine na slici Ponte Sant’Andrea (Chioggia) , Emanuela Vidovića, vraća nas 100 godina unatrag u trenutak njezina nastanka. Naime, riječ djelu iz jednog od prvih ciklusa umjetnina nastalih nakon Prvog svjetskog rata u novom splitskom ateljeu u koji se slikar preselio 1919. godine. Vidović je to umjetničko djelo predstavio na svojoj praškoj samostalnoj izložbi u rujnu 1923. godine, o čemu svjedoči carinski žig na pozadini slike, danas star 100 godina. Slika postaje dio zbirke dr. Špira Srećka Perišića, uglednog sarajevskog  i splitskog odvjetnika, koji je bio i slikarov dobar prijatelj, ali i mecena mnogim drugim dalmatinskim umjetnicima. Nakon njegove smrti, umjetnina je ostala u njegovoj obitelji, a sada je nakon cijelog stoljeća prvi put izložena i ponuđena tržištu umjetnina kao jedan od najvećih Vidovićevih skrivenih dragulja.

Portret iz praškog ateljea

Praško razdoblje Vlaha Bukovca, donijelo nam je neka od njegovih najboljih ostvarenja, a uz maniru i stil, desetljeće između 1903. i 1914. poklapa se s njegovim najpriznatijim razdobljem portretiranja. Naslikana 1909. godine u Pragu, kako je sam Bukovac htio “uklesati” svojim potpisom, Djevojka se odmara prikaz je divizionističkog slikarskog stila, koji Bukovčev pristup postimpresionizmu podiže na najvišu razinu.  Iako je ovaj portret naslikao u svom praškom ateljeu, zanimljivo je da se vrlo lako prepoznaje atmosfera Dalmacije i “potreba za svjetlom” u njegovom opusu. Svjetlošću i bojom Bukovac nas vraća cavtatskim krajolicima, što ne čudi budući da je Bukovac u ljeto 1909., prije nego što se vratio u svoj praški atelje, živio u Dubrovniku i Cavtatu.

Nakon njegove smrti slika je ostala u zbirci njegove kćeri, Ivanke Bukovac-Javorsky o čemu što je zabilježeno i u izvrsnoj Bukovčevoj monografiji Vere Uchytil-Kružić  iz 1968. godine. U isto vrijeme Bukovčeva se kći odlučuje vratiti u Cavtat, a djelo „Djevojka se odmara” smatra se izgubljenim više od 50 godina. Cijelo stoljeće od svog nastanka, ovo se djelo po prvi put izlaže u Hrvatskoj, a do 19. ožujka 2024. može se razgledati i u Artmarkovoj galeriji na Strossmayerovom trgu 5, kao i sva ostala djela koja će se ponuditi na Proljetnoj aukciji.

Stručne uvide u najznačajnije lotove i umjetnike dali su povjesničarka umjetnosti, kustosica Biserka Rauter Plančić i povjesničar umjetnosti, likovni kritičar Feđa Gavrilović te ih možete pogledati na linku: Stručnjaci o remek – djelima: Proljetna aukcija

Ulaz u galeriju Artmark je slobodan

Ulaz u galeriju Artmark je slobodan, a radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 10 do 20 sati, a nedjeljom od 11 do 16 sati.  Od 18. ožujka djela će biti izložena u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade i to 18. ožujka od 10:00 – 20:00 sati i 19. ožujka od 10:00 – 18:30.