Blagdan kojeg obilježavaju procesije i svečani stol, u različitim zemljama okuplja ljude oko zanimljivih, ali i pomalo čudnih običaja. Uz standardne pisanice, zečiće, piliće i zanimljive čokoladice koje za Uskrs možemo vidjeti u različitim prigodnim oblicima, mnogi narodi njeguju i neka specifična ponašanja i običaje.
Austrijanci postavljaju drvene stupove s velikim vijencima ukrašenim voćem i šarenim trakicama. Grci boje jaja u crvenu boju, a u Šveđanima jaja donose pilići, a ne zečevi.
Već nam je poznato da je kod Talijana pisutna uskršnja torta, slani kolač s jajima i špinatom. Irci za Uskrs zakopavaju haringe dok se u Njemačkoj i nekim drugim zemljama djeca zabavljaju potragom za uskršnjim jajima u vrtovima i dvorištima. Kod Poljaka se zadržao običaj da se na uskršnji ponedjeljak polijevaju vodom, dok se Britanci lupkaju cica-macama kako bi jedni drugima poželjeli i donijeli sreću. Španjolci održavaju procesije s kostimiranim muškarcima, a na misu nose palmine grančice. Bugari pisanice razbijaju o zid crkve nakon mise, a u Švicarskoj uz čestitku Uskrsa ide i uskršnji kolač sa sušenim voćem poznat kao uskršnja golubica. Norvežani se za Uskrs igraju detektiva pa se u vrijeme Uskrsa gledaju filmovi s detektivskom tematikom i čitaju kriminalističke priče. Za Uskrs Danci nose kruh u džepovima i u ponoć ga pojedu u društvu obitelji. Argentinci plešu po ulicama i pjevaju tradicionalne pjesme, a u Meksiku spaljuju lutku koja simbolizira Judu Iškariotskog.
U hrvatskoj tradiciji običaj je vazmeno bdijenje, uskrsni krijesovi, bojenje pisanica, procesije i odlazak na misu. Na sam Uskrs blaguje se šunka, domaći kruh i različite slastice, a tradicionalna jela su i pinca, sirnica, pogače ukrašene pisanicama, različita peciva, šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkivicama te domaća juha od kokoši, kao i razni kuglofi.
Uz bojenje i ukrašavanje pisanica, poznati su običaji “tuckanja” (drugačiji nazivi diljem Hrvatske), gađanje pisanica kovanicama, potraga za pisanicama u dvorištima i slično.
