Inteligencija je često povezana s uspjehom i sposobnošću rješavanja problema. Međutim, inteligencija ne znači samo prednosti, postoje i problemi s kojima se često susreću visoko inteligentni ljudi.
To što je netko jako inteligentan, ne znači da mu to život uvijek čini lakšim. Visoko inteligentni ljudi se zapravo često suočavaju s brojnim problemima i izazovima povezanima s visokim IQ-om. Natprosječna inteligencija samo je preduvjet za izvanredna postignuća koja se ostvaruju samo uz odgovarajuću podršku. Mnogi ljudi ne znaju da su natprosječno inteligentni jer nikada nisu polagali test, pa natprosječna inteligencija ostaje neotkrivena. Visoko inteligentni ljudi često se suočavaju s problemima, a u nastavku saznajte s kojim.
Ako poznajete ove svakodnevne probleme, moglo bi značiti da imate visok IQ
Da, moglo bi značiti, ali ne treba generalizirati. Primjerice, natprosječno inteligentnim ljudima brzo postane dosadno ako rade rutinske poslove. To ne mora nužno značiti da ste natprosječno inteligentni, možda ste samo lijeni ili neodgovorni pa vam brzo dosadi sve što radite. Uglavnom, kužite priču oko generaliziranja…
Dakle, ako se suočavate s problemima u nastavku, moglo bi značiti da ste natprosječno inteligentni:
Pretjerano razmišljate i neodlučni ste
Visoko inteligentni ljudi skloni su dubokoj analizi situacija – vide širu sliku, potencijalne probleme, prednosti i nedostatke – što može dovesti do pretjeranog razmišljanja i neodlučnosti. Stalna analiza mogućnosti i potencijalnih ishoda može čak i donošenje jednostavnih odluka učiniti izazovnim. Toliko je opcija i stvari koje vam odgovaraju, sve vas zanima, pa nije lako donijeti pravu odluku.
Lako vam postane dosadno
Što je osoba inteligentnija, dosada brže dolazi kada su u pitanju rutinski poslovi, monotoni projekti ili neinspirativni zadaci i razgovori. Umovi visoko inteligentnih ljudi žude za stimulacijom i izazovima, a ako ih ne nađu u svojoj okolini, mogli bi postati nezainteresirani. Međutim, odnos između inteligencije i dosade nije strogo pravilo. Na iskustva pojedinaca s dosadom utječe kombinacija više čimbenika. Interesi, motivacije i sklonosti igraju značajnu ulogu u određivanju osjećaja dosade.
Sumnjate u sebe – znate koliko ne znate
Zvuči paradoksalno, ali zapravo vrlo pametni ljudi često sumnjaju u sebe. Najinteligentniji ljudi sumnjaju u vlastite sposobnosti jer su dovoljno pametni da znaju koliko ne znaju. U stvarnom životu to znači da su zapravo najpametniji ti koji su često najviše mučeni sumnjama u sebe. Jesam li dovoljno dobra?
Težite savršenstvu
Pametni ljudi često postavljaju visoke standarde za sebe, težeći savršenstvu. Perfekcionizam je iscrpljujući za vas same, ali i za ljude oko vas. Kontinuirana potraga za izvrsnošću može dovesti do izgaranja, tjeskobe i stalnog osjećaja nezadovoljstva, budući da je postizanje savršenstva nedostižan cilj.
Povezano: Perfekcionizam, mana ili vrlina? Otkrivanje skrivenih emocionalnih poruka
Loši ste u čavrljanju
Visokointeligentni ljudi u pravilu ne vole čavrljanje. Dok drugi vole čavrljati, smijati se i šaliti se beznačajnim stvarima, vi se pitate koga briga za sve to, ne da vam se baviti površnim temama. Čavrljanje vas jako zamara. Osobe s visokom inteligencijom su najčešće usredotočene na duboke, složene teme i imaju manje interesa ili strpljenja za površne razgovore. Međutim, komunikacijski stilovi i preferencije razlikuju se među pojedincima pa komunikacijske vještine ljudi mogu uvelike varirati bez obzira na njihovu razinu inteligencije.
Frustrirani ste prosječnošću – 75 % nije dovoljno dobro ako može 100 %
Visoko inteligentni ljudi frustrirani su prosječnošću jer ih njihove intelektualne sposobnosti tjeraju da traže izvrsnost i izazove. Povećana inteligencija često dolazi s povećanom sviješću o prosječnosti. Pametni pojedinci mogu postati frustrirani neučinkovitošću, nedostatkom inovativnosti i neoptimalnim rješenjima. To im otežava prihvaćanje i prilagodbu okolnostima koje nisu idealne. Imaju oko za detalje, mogu identificirati čak i male pogreške i učiniti sve što je u njihovoj moći da ih isprave.
Osjetljivost na kritiku
Visoka inteligencija ponekad može učiniti pojedince osjetljivijima na kritiku. Oni mogu povratnu informaciju shvatiti osobno, a njihovi visoki standardi mogu otežati prihvaćanje konstruktivne kritike. Međutim, kako nije sve crno-bijelo, značajnu ulogu imaju i emocionalna inteligencija i osobna iskustva.
Jeste li možda i sami visokointeligentni i kakve vam probleme to stvara? Koja još ponašanja natprosječne inteligencije poznajete?
