Naša tijela NISU građena da budu neprestano u adrenalinskom parku! Umoran um ne može se opustiti. Bez obzira koliko volite svoj posao, stres na poslu može izazvati tjeskobu i anksioznost.
Radno mjesto je vaš drugi krov nad glavom
Naši poslovi plaćaju nam životni standard, zauzimaju mnoge naše sate u danu i čak mogu našem životu dati smisao. No, poslovna svakodnevica također može biti izvor značajnog stresa: kratki rokovi, kriza i teški razgovori. Bez obzira koliko volite svoj posao, u nekom trenutku možete se osjetiti zaglavljeno i pod stresom. Može u vama izazvati tjeskobu i anksioznost. Važno je naučiti kako eliminirati stres na poslu.
Ne razdvajajte cjelinu, to je vaš dan!
Naš dom i posao jako su povezani. U domu razgovaramo o poslu, na poslu razgovaramo o djeci. U domu pripremamo ručak, na poslu taj isti ručak jedemo. Naš privatni život isprepleten je poslovnim i često ćemo ugodu u privatnim stvarima tražiti kao otpuštanje misli o poslu. Naša sposobnost trebala bi biti što više svjesnosti u onome što u svakom trenutku radimo. Ljudi ne pate u poslu jer su u trenutku. Pate jer iz njega neprestano izlaze razmišljajući o onome što ih čeka u narednom danu ili tjednu.
Zanimljivo da se dosta ljudi žali, da jutra započnu u miru i svjesnosti, no već nekoliko trenutaka nakon dolaska na svoja radna mjesta gube strpljenje i ulaze u stres okruženja. Kao da se tome ne mogu othrvati. Poanta je da se ne borite s tuđim energijama prisutnim u prostoru, već da ih pokušate ne preuzimati na sebe.
Dakle kada otvarate vrata prostorije, maknite sve misli. Zakoračite tako da izbrojite korake od ulaznih vrata do radnog mjesta. Držite pogled na svoje korake. Fokusirate se na svoja stopala koja koračaju i proživite taj kratki trenutak svjesnosti. Nemojte kao do sada, utrčati u radni prostor, jednom rukom paleći laptop dok drugom otvarate ormar u koji samo ubacujete ručnu torbicu, dok vam lijeva noga, pridržava vrata da se ne zatvore kolegici ispred nosa. Ovakav multitasking tijela, stresan je, a ne svjestan ulazak u novi dan iako ga možda radite po automatizmu.
Što je stres s kojim se poistovjećujemo?
Stres je samo naš hormonski odgovor na podražaj iz okruženja ili naše vlastite misli o nečemu. Neke od osnovnih predispozicija koje vode do stresnih reakcija često pronalaze uporište kroz:
- Nedostatak ljubavi prema sebi. Ljudi koji istinski vole i poštuju sebe, njeguju miran um. Ne stavljaju se u ulogu „jadan ja, tako mi je pao grah, nitko me ne razumije, svi su protiv mene i sl.“ Mindfulness ili svjesna prisutnost im je važan kriterij po kojem žive. Miran um nije onaj koji negira uznemirujuća stanja, okruženje i događaje. Miran um ih primjećuje, promatra, prihvaća i tek potom bira što će učiniti a da i dalje bude u mirnijem stanju uma i tijela.
- Gubitak interesa za hobijem ili upoznavanjem novih ljudi. Izolacija nije loša, no kada postane svojevrsni bijeg od premorenosti i određeni stil življenja koji često ide uz mantre „nitko mi ne treba, najbolje mi je kada sam, ljudi me uznemiruju…“, lako možete sklopiti partnerstvo s tjeskobom i stresom.
- Dugotrajna podložnost pritisku – bojimo se reći NE. Rečenicu „uvijek sam tu za tebe“, izbacila sam iz rječnika. Zapravo, ona nam je teret. NE. Nismo uvijek tu za bilo koga, jer iskreno, ako pogledate svoje zdravlje, koliko ste kroz život bili tu za sebe? Dakle, postavljajte svjesne granice sa sobom a onda i s okolinom i naučite reći “NE” kada je potrebno. Osjećaj da ste uvijek za nekoga dostupni, premda to bila i vlastita obitelj, može potaknuti osjećaj frustracije.
- Fizičko iscrpljivanje i banaliziranje odmora. „Odmorit ću se kada…“ Ako vaš mentalni ili fizički radni dan traje 12 sati, posegnut ćete za nečim što će vas prisilno održati u mentalnoj ili fizičkoj snazi da izdržite taj dan. Često ljudi „izdrže“ takve dane uz previše kave, cigareta, preskakanje obroka ili čašicu alkohola. Bez adekvatnog odmora tijelo sagorijeva i to vam na vrijeme komunicira kroz osjećaj prekomjernog umora, bolova u mišićima, želudcu ili kostima, iscrpljenosti, bezvoljnosti i pada energije.
Kako eliminirati stres na poslu
Uvedite obavezna kratka odmorišta. Bez odgovarajuće količine kratkih odmora, podložniji ste sagorijevanju, stresu i oslabljenom imunološkom sustavu. Svjesna pauza kroz neobavezno promatranje sadašnjeg trenutka, bez da o njemu imamo bilo kakvo mišljenje i stav, odmor je za mozak. Naša tijela NISU građena da budu neprestano u adrenalinskom parku! Umoran um ne može se opustiti. Njemu je u cilju samo jedno. Čim prije doći do odmorišta, a mi mu često stojimo na tom putu prekomjernim zadacima i obavezama. Odmor ne bi trebalo biti nešto što se čeka i radi vikendom. Niti mora nužno značiti dugu pauzu ili trodnevni odlazak iz grada.
Usmjerite se na prividne banalnosti iako ste na poslu
Kratak odmor u danu može biti mirisanje lavande ili promatranje ptice koja gradi gnijezdo. Nekada se ovo čini kao gubitak vremena, nema puno smisla i kao da ne vodi do nikakvog rezultata. No, kada ipak krenete u ovu (mindfulness) praksu, vrlo brzo primijetit ćete koliko vam je obično promatranje ptice koja gradi gnijezdo unijelo više radosti u običan dan.
Važno je objasniti svom mozgu da odmor nije samo noćno spavanje i čekanje vikenda ili godišnjeg odmora. Tu su mali i često kratki trenuci svjesnosti bez misli koji će vam dati puno više energije i mirnoće kako dan ide svome kraju.
