Kada smo svjesni da smo u stanju stresa, možemo odmah zastati, duboko udahnuti i izdahnuti nekoliko puta i napraviti izbore koji mogu smanjiti razinu stresa i poboljšati šanse da ćemo zadržati jasnoću i mirnoću uma.
Kada nismo svjesni emocionalnih zbivanja u našem tijelu, možemo jednostavno reagirati iz osjećaja stresa i izgubiti veliku količinu svoje dragocjene energije. Dva emocionalna stanja u kojem ljudi većinom borave tijekom dana su upravo stres ili mir sa sobom za dan bez stresa.
Ljudi koji većinu dana borave u stresu, zapravo nisu svjesni utjecaja stresa na svoje tijelo, odnose i život općenito. Često izgovaraju rečenice poput „pusti me, u stresu sam“, i to uz puno naglih emocija i pokreta tijela, a da zapravo realnog razloga za stres uopće nema. Kao da je biti u stresu normalno i neophodno stanje. Stres je način na koji reagiramo kada se osjećamo pod pritiskom. To se obično događa kada se nađemo u situaciji za koju ne osjećamo da ju možemo kontrolirati i to nas stanje značajno uznemiruje.
U tom trenutku mi više ne prepoznajemo svoje misli koje vode do uznemirujuće emocije i ona počinje na neki način upravljati nama. Ljudi kojima upravlja stres prepoznaju se po vrlo uznemirujućim pokretima tijela, govore prodorno i uplašeno, pogled im je ubrzan i kao da pokušavaju pobjeći iz vlastite kože.
Znanstvenici tvrde da mala količina povremenog stresa čak može biti i produktivna jer pokreće na djelovanje. No, problem nastaje kada se naše stanje stresa događa prečesto, po navici i predugo traje.
Skloni smo vjerovati da nam stres čine vanjske okolnosti, što je dosta netočno. Naime, na jednu te istu situaciju jedna osoba će odmahnuti rukom, dok će druga proživljavati napadaje stresa. Dakle, vanjski svijet i ono što se u njemu događa ipak nije krivac za naša mentalno emocionalna iskustva. Ona dolaze iz našeg pogleda na okolnosti. Taj pogled je usko povezan s razinom svjesnosti pojedinca. Što je veća svjesnost, više je poštovanja i ljubavi prema sebi.
Prema tome, pojedinac koji osjeća povezanost sa sobom tražit će pogled koji ga umiruje, bez obzira na to što se izvan njega događa. Suprotno tome, pojedinac koji se duhovno udaljio od sebe i odnosa sa sobom ispunjenog razumijevanjem, ljubavlju i poštovanjem, lakše će upasti u podražaje okruženja i proživljavati ih kao tzv. neprijatelja, nazivajući okolnosti stresnima.
Zašto ljudi proživljavaju stres?
Rekla bih iz dva osnovna razloga:
- Nesvjesna navika. Naviknuli su biti u stanju u kojem je tijelo zgrčeno i pod pritiskom ograničavajućih misli. Naviknuto ponašanje postalo je automatizam u kojem više nema analiziranja i propitkivanja stanja u kojem jesmo. Jednostavno ga proživljavamo kao da je ono neupitna činjenica. Ono se jednostavno događa prema unaprijed definiranom iskustvenom obrascu koji smo prošli sa sobom nebrojeno puta.
- Nerazumijevanje izuzetno lošeg učinka stresa na tijelo, aktiviranje raznih bolesti i narušavanje kvalitete života.
Postoji nekoliko naznaka koje su lagani alarm da se krećete prema stanju stresa, stoga ih je dobro osvijestiti na vrijeme:
- nagli napadi plača ili izljevi bijesa
- prečesto izgovarate „u stresu sam“ čak i kada za to nema previše razloga
- pretjerane reakcije na naočigled banalne stvari
- česti simptomi glavobolje ili bolovi u trbuhu
- nagli gubitak energije bez previše aktivnosti u danu
- izbjegavanje društvenog života i hobija.
Kako si pomoći i postići dan bez stresa?
Postoji nešto što se zove svjesno vodstvo. To je odnos sa samim sobom u kojem je baza svjesna prisutnost u trenutku koja počiva na ljubavi, prihvaćanju i poštovanju prema sebi. Kada sebe vodite kroz svakodnevne situacije s više lakoće i manje gubitka energije, postajete svjesni vođa.
Svjesni vođa je osoba koja zna izabrati kako će na nešto gledati, koliko god se činilo iznenadnim, uznemirujućim ili obeshrabrujućim. On bira pogled koji ga umiruje, ohrabruje i potiče na svjesno djelovanje. Svjesni vođa prepoznaje i lako odvaja situacije na koje ima utjecaja od onih na koje to nema. U skladu s tim, djeluje.
Svjesni vođa ima neke svoje rituale kojima ostaje svjesno prisutan u trenutku bilo kojeg izazova:
- Prepoznaje svoje emocije i bira one koje ga umiruju. Npr. ako osjećate strah od gubitka kose, to vas lako može dovesti do stresa. Svjesni vođa prihvaća situaciju kakva jest i odmah prepoznaje mogućnosti koje ima na raspolaganju i u skladu s njima poduzima korake.
- Prakticira svakodnevno svjesno disanje kao naviku koja umiruje tijelo i um.
- Prakticira svakodnevno meditaciju kojom opušta i „čisti“ um i stvara prostor za drugačije spoznaje i uvide. Kada prakticiramo meditaciju svjesnosti, vježbamo prepoznavanje misli, osjeta i emocija koje se pojavljuju u trenutku i puštamo ih da prođu.
- Razumije i primjenjuje mindfulness kao vještinu u kojoj je naglasak na ljubaznosti, prihvaćanju i poštivanju sebe i okruženja.
Svjesni proces uči nas da možda nećemo moći oblikovati svijet prema našim standardima ispravnog i neispravnog, ali definitivno možemo postići više mirnoće po pitanju načina na koji s njime komuniciramo. Razviti naviku svjesnog vodstva nije jednostavno jer zahtjeva dosljednost, upornost i prihvaćanje otpora koji se u tom procesu pojave. No kada jednom postignemo taj „flow“ svjesnosti, bit će puno manje stresa i nekontroliranih gubitaka dragocjene energije. Naučit ćemo pre(živjeti) dan bez stresa.
Povezano: Mindfulness na radnom mjestu i kako ostati u miru
