O vremenu se može razmišljati kao o neprekidnoj seriji velikih i malih odluka koje stupnjevito mijenjaju oblik našeg života. Neodgovarajuće odluke izazivaju frustracije, smanjeno samopoštovanje i stres.
Šest simptoma lošeg planiranja vremena
Uspješno upravljanje vremenom igra značajnu ulogu u postizanju uspjeha. Pomaže u donošenju ispravnih odluka, eliminira gubljenje vremena i omogućava vam da u svoj život uključite i stvari u kojima istinski uživate. Obično se javlja šest simptoma lošeg planiranja vremena, a to su:
- uvijek ste u žurbi
- uvijek ste „uhvaćeni“ usred neke neugodne alternative
- umor i bezvoljnost s mnogo „mrtvih“ sati neproduktivne aktivnosti
- uvijek propustite rok
- nedovoljno vremena za odmor i osobne odnose
- osjećaj da ste stalno poraženi zahtjevima i detaljima i činite ono što ne želite činiti većinu vremena.
Tehnika planiranja vremena za rješavanje ovih simptoma razvijana je od strane mnogih konzultanata i eksperata koji uče zaposlene ljude da usmjere svoj život.
Sve metode koje su napisane o planiranju vremena mogu se pojednostavniti u tri koraka:
- treba ustanoviti koje su prednosti od osobitoga značaja koje pospješuju vaše osnovne odluke o tome što je važno, a što nevažno
- možete stvoriti vrijeme sa stvarnim rasporedom i odbaciti manje važne zadatke
- trebate naučiti donositi osnovne odluke.
Prije nego istražite koliko su efikasna ova tri koraka u planiranju vremena, bilo bi poželjno istražiti kako stvarno provodite vrijeme.
Postavljanje primarnih zadataka
Nakon što ste načinili vlastiti raspored vremena, možete početi uspoređivati vaše sadašnje korištenje vremena i važne ciljeve.
Što ste željeli postići u životu, na što ste najviše ponosni i za čim najviše žalite? Oslobodite svoju maštu i zapišite sve što vam padne na pamet. Ne razmišljajte o tome i ne analizirajte – ako se nečega sjetite, zapišite. Sažmite to što ste napisali u vaše dalekosežne ciljeve.
Drugo, napravite popis ciljeva unutar jedne godine koji imaju šansu da budu ostvareni. Napokon, zabilježite sve vaše ciljeve za sljedeći mjesec, uključujući prioritete na poslu, mogućnosti poboljšanja, rekreaciju itd.
Načinili ste tri popisa ciljeva: dugoročne, srednjoročne, i kratkoročne. Na svakome od popisa mogu se zatim naznačiti stvari prema prioritetu i odlučiti što spada u gornju „ladicu“ (najvažnije), što u srednju, a što u donju:
Gornja „ladica“: stvari koje ćete rangirati kao najbitnije, najželjenije.
Srednja „ladica“: stvari koje se mogu odgoditi na neko vrijeme, ali su ipak važne.
Donja „ladica“: stvari koje se vrlo lako mogu odgađati u nedogled, a da pritom ne osjetite.
Ako ustanovite da obavljate neki manje važan posao dok još uvijek niste završili neki od veoma važnih, možete biti skoro sasvim sigurni da gubite vrijeme. Krenite od najvažnijih stvari. Kad su one na vrhu obavljene, prihvatite se zadataka iz srednje „ladice“. Samo ako ste obavili sve drugo, možete si dopustiti neko vrijeme za zadatke iz najniže „ladice“.
I ne zaboravite, umijeće je žuriti polako.
Povezano: Emocionalna detoksikacija – uklonite emocije koje vam više ne služe
