Naravno da o srcu sve znamo. Znamo o srcu u pjesmama, u ljubavi, znamo i o srcu u tijelu.
Srce kao motor života
Znamo, naravno, da je srce organ veličine šake smješten u sredini prsnog koša. Znamo da ravnomjernim istiskivanjem krvi snabdijeva cijelo tijelo kisikom i hranjivim tvarima. Znamo da je srce motor života koji radi bez stajanja – kuca u prosjeku 72 puta u minuti, 100.000 puta na dan, 3,6 milijuna puta godišnje i 2,5 milijarde puta tijekom života.
No, iskreno, znamo li baš sve? Ili o srcu i radu tog motora našeg života razmišljamo tek kad mašina zaškripi ili kad negdje pročitamo da oko pedeset posto smrtnosti dolazi kao posljedica njegovog zastoja. Jeste li, dakle, ikada ozbiljno razmišljali o svojem srcu i o tome kako srce radi? Istina, mnogo je knjiga i pjesama o srcu napisano, ali rekla bih da se o njemu više razmišlja u smislu pjesama i ljubavi, nego li u smislu značenja skrbi o srcu za sam naš život.
O srcu treba voditi računa
Nedavno sam razgovarala s mladim poslovnim čovjekom i ostala iznenađena. On, naime, smatra normalnim da mu srce koji put „preskoči“, kako se izrazio. Postavila sam mu tek nekoliko pitanja o životnim navikama. Gotovo sve što je naveo izravno se svrstava u faktore rizika! Nisam ga pitala može li zamisliti kako će mu srce kucati za deset godina ako sada ništa ne poduzme.
Ali, pojasnila sam mu kako taj njegov motor, koji ima glavnu svrhu provoditi krv i električne impulse našim tijelom, može oslabiti ili posve stati s radom zbog utjecaja raznih faktora rizika. I navela mu nekoliko: loša prehrana, uzimanje hrane s nedostatnim hranjivim tvarima, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, stresne situacije, nedostatak sna…Uostalom, bio je to, na žalost, popis njegovih životnih navika.
Srčane mišićne stanice odgovorne za pumpanje, te stvaranje i provođenje električnih impulsa potrebnih za pravilan otkucaj srca. Prve su na meti i udaru u slučaju nedostatka hranjivih tvari vitalnih za opskrbu srčanih stanica.
Slabost srčanog mišića (srčanu insuficijenciju) možemo prepoznati po kratkom dahu, srčanom edemu, kroničnoj slabosti i iscrpljenosti pri tjelesnoj aktivnosti, što je zapravo posljedica nedostatka vitamina i drugih hranjivih tvari u stanicama srčanog mišića. Taj nedostatak bioenergije u milijunima srčanih mišićnih stanica slabi funkciju pumpanja srca i dovodi do nedovoljne opskrbe organizma kisikom i hranjivim tvarima. Osobama s takvim tegobama također se preporučuje uzimanje sinergijski optimalno usklađenih staničnih faktora važnih za prehranu stanica srčanog mišića.
Vitamini i ostale važne hranjive tvari koje podržavaju rad srčanog mišića
- Vitamin C isporučuje energiju za izmjenu tvari u svakoj stanici i opskrbljuje molekule skupine B vitamina koji su nositelji te energije.
- Vitamin E zajedno s vitaminom C pomaže pri zaštiti stanica od oksidacijskog stresa jer neutralizira slobodne radikale koji u tijelu nastaju pri pojačanom naporu.
- Vitamini B1, B2, B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6, B 12 i biotin: nositelji bioenergije metabolizma, posebno srčanih stanica i „električnih srčanih stanica“. B-vitamini pridonose boljoj funkciji srca i pumpanju. Vrlo vjerojatno nedostaju pri uzimanju diuretika.
- Koenzim Q10 najvažniji je dostavljač energije. Nalazi se u mitohondrijima svih tjelesnih stanica, a njegova koncentracija ovisi o potrebi za energijom. Najviša potreba je u srcu i jetrima. Najvažniji je u procesu staničnog disanja svake stanice. Osrednji deficit već stvara funkcionalne poremećaje, a veliki nedostatak može biti i opasan po život. Stvaranje koenzima Q10 u tijelu s godinama opada, te ga nakon 40. godine treba dodatno uzimati.
- Karnitin su „kolica“ za prijenos masti u mitohondrije – elektrane naših stanica.
- Taurin je prirodna aminokiselina. Njegov nedostatak često je uzrok nastanka slabosti srčanog mišića. Stabilizirajuće djelovanje istodobno pojačava aktivnost srčanog mišića i jača otkucaje srca. Kada je prisutno dovoljno taurina smanjuje se opasnost i od srčanih aritmija.
- Magnezij i kalcij potrebni su zajedno s kalijem za optimalan prijenos električnih impulsa tijekom elektro-motoričkog ciklusa otkucaja srca.
Povišenu potrebu za ovim staničnim hranjivim tvarima imaju i sportaši. Redovita sportska aktivnost ili intenzivan tjelesni rad povezani su s ogromnom potrošnjom energije u svim skeletnim mišićima, a osobito mišićima srca. Ovim staničnim hranjivim tvarima sportaši ne samo što čuvaju svoje srce, nego su sposobni postići i bolje sportske rezultate prirodnim putem.
Zadatak stanične medicine je učinkovita prevencija i dugoročno suzbijanje čestih bolesti današnjice na temelju znanstveno utemeljenih prirodnih terapija. Važna je spoznaja da mikronutrijenti i prehrana igraju ključnu ulogu u optimizaciji staničnog metabolizma, a time djeluju i na prevenciju bolesti.
Dodaci prehrani ne bi trebali biti nadomjestak uravnoteženoj i raznolikoj prehrani. Drugim riječima, motor našeg tijela treba redovno uzimati gorivo obogaćeno potrebnim dodacima za održavanje postojanog i stabilnog rada. Tek tada je to srce iz pjesama!
Autorica: Vedrana Nucak, mag.cin.
