Kada se radi o traženju usluga, postoje oni koji se ne libe pitati uvijek, svakoga i svugdje. A postoje i oni koji pokušavaju na sve načine sami doći do rješenja radije nego da pitaju za pomoć. No, traženje usluga je nešto što bi trebalo biti normalno i prihvaćeno, bilo u privatnim ili poslovnim odnosima. Naravno, treba znati granice i neka “nepisana” pravila, kako bi osigurali pozitivan ishod!
Kako pitati nekoga za uslugu, a da obje strane budu zadovoljne
Međuljudski odnosi su svakakvi, i divni i komplicirani, a dio njih svakako su i usluge. Bilo da vam treba pokupiti dijete iz vrtića ili izraditi last minute izvještaj za sastanak. Možda ste osoba koja rado čini usluge drugima, ali ih sama ne traži. Možda i obratno. U svakom slučaju, kvalitetni odnosi njeguju se i kroz davanje i primanje usluga. Stoga donosimo savjete kako pitati nekoga za uslugu sljedeći put kada se nađete u takvoj situaciji.
Direktno, ali pristojno
Najgore što možete učiniti je okolišati. Ako ste već odlučili da ćete tražiti uslugu/pomoć onda to učinite izravno. Okolišanjem, izmotavanjem druga strana samo gubi strpljenje i povećavate si šanse za negativnim odgovorom. Stoga budite izravni, jasni, konkretni i pristojni.
Primjer: Dijete vam još spava, a hitno morate u dućan. Želite pozvoniti susjedi da ga pričuva. Jasno recite da morate hitno u dućan i može li na kratko doći da ga pripazi. Dodajte da ćete se brzo vratiti i da možete i njoj nešto uzeti u dućanu ako treba.
Važno je pokazati poštovanje i razumijevanje prema osobi koju tražite uslugu. Recimo da vam je potrebna poslovna preporuka ili pismo preporuke. Osobi kojoj se obraćate (obično nadređeni ili iskusni kolega) recite kako ste došli njima jer znate da su autoritet u svojoj branši ili odjelu pa će usluga od strane njih imati posebnu važnost.
Zadržite pozitivan ton
Puno dobrih i loših situacija u životu događa se jer je netko nešto rekao dobrim ili lošim tonom. Zvuči čudno, ali ljudi su emotivna bića i “psihološki trikovi” kada se koriste na pravi način (bez da ikome štete) mogu biti itekako korisni. Umjesto da kolegi kažete “znam da si zauzet, ali možeš mi molim te pomoći s ovime” zvuči kao da tražite osobu da prestanu s onime što rade kako bi vama pomogli (iako točno to tražite). Umjesto toga recite “nešto me laptop zeza, a kako se uvijek priča da si ti maher za to, možeš molim te pogledati o čemu se radi”. Na ovaj način dajete do znanja kako je osoba stručna i važno vam je da vam upravo ona pomogne.
Nemojte prijeći granicu
I od osobe koja nikada ne traži usluge postati ona koja ih traži za sve. Ili prelazite granice usluge u ono što bi trebalo biti plaćena usluga. Recimo da vam je prijateljica doktor/pedagog/tehničar i u sklopu privatnog druženja pitate za jedan savjet. To je u redu. No nije u redu pitati za nešto što zahtjeva puno njihovog privatnog vremena i što bi se inače plaćalo. Recimo da naprave potpunu evaluaciju/pregled/savjetovanje. Osim ako ste spremni izdvojiti i nešto novaca, nemojte prijeći granicu “dobrog ukusa”. Uslugu ćete možda i dobiti, ali biste mogli izgubiti pravo na buduće ili čak ugroziti prijateljstvo.
Isto tako važno je razumjeti da ako ste vi nekome napravili u prošlosti uslugu, ta osoba vam nije dužna vratiti je. Osim ako nije tako dogovoreno. Stoga nemojte nametati osjećaj krivnje ako tražite “protuuslugu” u tom slučaju. I uvijek budite spremni da odgovor može biti i negativan. Za razliku od drugih situacija u životu gdje se potiče da ne prihvatite “ne” kao razumijevanje, ako vam je važno zadržati dobar odnos i u budućnosti. I unatoč tome ostanite otvoreni tome da i vi učinite nekome uslugu ako ste u mogućnosti. Čak i ako sami nemate “ništa od toga”.
