Keratokonus oka je bolest kod koje se rožnica, tj. prozirni dio rožnice koji se nalazi s prednje strane oka, postupno stanjuje bez vidljivih znakova upale.

Može dovesti do ozbiljnog stanja koje se naziva astigmatizam ili cilindar oka. Rožnica je prozirna struktura i predstavlja mehaničku stabilnost oka, a kada se vlakna rožnice istanje ona postaje više koničnog ili trokutastog oblika.

Keratokonus oka se obično se javlja u kasnom pubertetu, a može se javiti i kod osoba u 30-im godinama. Ono što je karakteristično za keratokonus je da se može sporo razvijati u periodu od 10 godina pa čak i duže, a riječ je o uglavnom nasljednoj bolesti.

U ranoj fazi ove bolesti vid se može korigirati naočalama ili mekim kontaktnim lećama, a kad bolest uznapreduje vid se uglavnom korigira čvrstim, plinopropusnim ili skleralnim kontaktnim lećama. Ako se progresija bolesti nastavi ponekad je potrebna i transplantacija rožnice kao krajnji oblik liječenja.

Simptomi keratokonusa

Znakovi i simptomi se mogu mijenjati kako bolest napreduje, a najčešće su prisutni sljedeći simptomi:

• gubitak oštrine vida
• slabiji vid na daljinu
• žmirkate da biste bolje vidjeli
• osjetljivost na svjetlo i oštećen noćni vid
• osjećaj stranog tijela u očima i bol u očima
• crvenilo očiju.

Keratokonus može izazvati naprezanje očiju i glavobolju.

Postavljanje dijagnoze keratokonusa

Današnjim modernim računalnim strojevima izrađuju se mape oka koje prikazuju eventualne anomalije. Topografski pregled rožnice otkriva njezinu zakrivljenost i daje osnovu za eventualnu dijagnozu keratokonusa. Prije postavljanja dijagnoze oftalmolog će uzeti u obzir povijest bolesti i obaviti detaljan pregled očiju koji podrazumijeva:

Refrakciju oka, test tijekom kojeg oftalmolog pomoću posebne opreme mjeri oko. Pregled proreznom lampom, kada doktor usmjerava vertikalni snop svjetlosti k površini oka i koristi mikroskop slabog napajanja, kako bi detaljno pregledao oko. Na ovaj način se procjenjuje oblik rožnice.

Keratometriju, test u kome se krug svjetlosti fokusira na samu rožnicu i tako se mjeri refleksija kako bi se odredio osnovni oblik rožnice.

Mapiranje rožnice se vrši pomoću specijalnih fotografskih testova kao što su topografija i tomografija rožnice. Pomoću njih se snimaju fotografije koje otkrivaju detaljnu mapu oblika rožnice.

Uvijek je važno obaviti pregled u slučaju sumnje na keratokonus oka, a posebno kada se planira podvrgnuti laserskom tretmanu uklanjanja dioptrije.

Bitno je naglasiti da se mogu javiti kontraindikacije ako se izvodi skidanje dioptrije laserom, a prisutan je keratokonus.

Liječenje keratokonusa

U rijetkim slučajevima, keratokonus dovodi do sljepoće. Izuzetno je važno da se pacijent na vrijeme javi oftalmologu kako bi se bolest mogla na optimalan način tretirati. Potrebno je napomenuti da ne postoji mogućnost trajnog izlječenja keratokonusa, ali liječenje zaustavlja progresiju ove bolesti.

Dioptrijske naočale ili kontaktne leće predstavljaju prvi korak kod tretiranja ove bolesti oka. Time korigirate nedostatak vida na uobičajen način. Ako je keratokonus uznapredovao, koristit ćete tvrde ili individualno prilagođene leće.

Još jedan korak u tretiranju bolesti je i mogućnost preoblikovanja rožnice oka pomoću prstenastih segmenata od plastike koji se ugrađuju u rožnicu i tako normaliziraju njenu zakrivljenost. Namjera je stvoriti mogućnost za povratak kontaktnim lećama. Ovaj moderni zahvat naziva se INTACS. Potpuno zalječenje može trajati i godinu dana.

Liječenje keratokonusa prirodnim putem

Neki doktori oftalmologije preporučuju liječenje keratokonusa prirodnim preparatima. Ipak, preporučujem da se prije bilo kakve metode liječenja rožnice oka obratite svom liječniku za stručno savjetovanje. Među prirodnim recepturama popularne su kapi od ljekovitog bilja i meda, losioni, ispiranje očiju.

Može li se skidati dioptrija ako netko ima keratokonus?

Da, moguće je skinuti dioptriju ako netko ima keratokonus oka i riječ je o specijalnom zahvatu koji se naziva Atenski protokol. Ovaj zahvat može poboljšati vid kod oboljelog pacijenta. Također, putem ove metode rožnica oka dobiva pravilan oblik, a poboljšanje vidne oštrine čini preduvjet za lakšu prilagodbu kontaktnih leća ako su potrebne.

Ako keratokonus nije uznapredovao, moguće je primijeniti i skidanje dioptrije laserom.

Keratokonus i trudnoća

Jedan od simptoma koji ukazuju na keratokonus u trudnoći je i zadržavanje vode u rožnici oka što može utjecati i na promjenu u dioptriji. U pravilu, ovakvi simptomi nestaju nakon poroda. Ipak, važno je napomenuti da se tijekom trudnoće ili dojenja ne preporučuje mijenjanje dioptrije ako stanje potpuno ne otežava obavljanje svakodnevnih zadataka.

Faktori rizika

Točan uzrok keratokonusa nije poznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnice oka. Keratokonus je svakako bolest koja brzo napreduje. Također, progresija bolesti je brža kod osoba s Downovim sindromom.

Kod ove bolesti je važan što brži tretman kako se stanje ne bi više pogoršalo. Ipak, postoje pregledi koji pomažu u predviđanju keratokonusa u ranoj fazi.

Kao što smo već napomenuli, riječ je o bolesti rožnice oka koja je uglavnom nasljednog karaktera, ali postoje određeni faktori rizika na koje je potrebno obratiti pozornost:

• u obitelji ste imali slučajeve keratokonusa
• imate naviku snažno trljati oči
• imate određena stanja kao što su pigmentozni retinitis, Ehlers-Danlos sindrom, peludna groznica, astma.

Keratokonus i vitamin D

Istraživanja u posljednjih pedeset godina dovela su do saznanja da niska razina vitamina D dovodi do veće progresije bolesti. Ovaj vitamin zapravo igra ključnu ulogu u zaštiti rožnice našeg oka.

Također, posljednja istraživanja pokazuju da pacijenti s neprogresivnim i progresivnim stanjem ove bolesti imaju značajno manju razinu vitamina D od onih koji nemaju keratokonus. Procjena razine vitamina D kod pacijenata s keratokonusom na početku, a onda i naknadni pregledi mogu pomoći u predviđanju tijeka bolesti.

Keratokonus oka može dovesti do određenih komplikacija ako dođe do naglog oticanja rožnice, a to može izazvati oslabljen vid i ožiljke na rožnici. To je uzrokovano stanjem u kome se unutrašnja sluznica rožnice raspada i tako omogućava tekućini da uđe u samu rožnicu. Otok uglavnom spadne sam od sebe nakon nekog vremena, ali kao posljedica mogu ostati ožiljci koji mogu utjecati na vid.

Uznapredovali keratokonus također može prouzrokovati ožiljke na rožnici, posebno na mjestu gdje je oblik čunja najistaknutiji. Ožiljci na rožnici uzrokuju pogoršanje problema s vidom i mogu biti jedan od razloga za transplantaciju rožnice.

Povezano: Sačuvajte zdravlje očiju – Kako na vrijeme prepoznati i izliječiti glaukom?

Autor: Bojan Kozomara, doktor medicine, specijalist oftalmologije