Hashimoto sindrom bolest je koja se čak 5-10x češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Najčešće prođe i par godina do postavljanja dijagnoze ove bolesti.

Najčešće se javlja između četrdesete i pedesete godine života. U zadnje vrijeme sve je veći broj djece u pubertetu, ali i mlađih od 10 godina, koja imaju Hashimoto sindrom ili hipotireozu.

Što je Hashimoto sindrom?

Hashimoto sindrom (Hashimotov tireoiditis) autoimuna je bolest štitne žlijezde. Stanice našeg tijela počnu napadati stanice štitnjače i dolazi do propadanja tkiva štitnjače. To za posljedicu ima smanjeno lučenje hormona štitnjače i nastaje hipotireoza gdje je smanjena funkcija štitne žlijezde.

Hashimoto sindrom se javlja vrlo često obiteljski i zato je bitno obratiti pozornost na prevenciju i redovite kontrole. Pacijent se najčešće žali na stezanje u vratu, kronični umor, promjene raspoloženja i depresiju. Hashimotov tireoiditis je autoimuna bolest, dok je hipotireoza stanje koje nastaje kao posljedica ove bolesti.

Kako sam spomenula, Hashimotov tireoiditis nastaje kada stanice vlastitog imunosnog sustava počnu napadati tkivo štitne žlijezde što posljedično dovodi do njenog usporenog rada. Hipotireoza nastaje kada štitna žlijezda nije u mogućnosti proizvesti dovoljno hormona štitne žlijezde ( TSH, fT3,fT4) i dolazi do potrebe za unosom hormonske terapije, a sve u cilju postizanja hormonske ravnoteže.

Do danas nije utvrđen jasan uzrok nastanka ove bolesti. U obzir dolazi genetska predispozicija, stres, smanjen unos joda kroz prehranu, različite infekcije bakterijama ili virusima od kojih se u zadnje vrijeme najviše priča o Epstein-Barr virusu, ali i gljivična infekcija Candidom koja preko disbalansa crijevnog trakta dovodi do narušavanja imunološkog sustava i nastanka autoimunih bolesti.

Hashimoto sindrom – simptomi

Na samom početku ovog autoimunog oboljenja pacijenti imaju simptome hipertireoidizma tj. pojačanog rada štitne žlijezde. Javlja se pojačano znojenje, ubrzan rad srca, gubitak tjelesne težine, zamor, tremor, masna koža, slabo pamćenje i slaba koncentracija. Simptomi najčešće traju nekoliko dana, ali mogu potrajati i do nekoliko tjedana. Nakon toga nastaju simptomi hipotireoidizma tj. smanjene aktivnosti štitne žlijezde. Pacijent najčešće osjeća umor, tromost, zaboravnost, pospanost, vrlo slabu koncentraciju, ima usporen govora i kretanje. Dolazi do naglog debljanja i loše probave. Srce sada radi usporeno, koža je blijeda i suha, a mišići bolni, uz osjećaj malaksalosti i slabosti u mišićima. Javljaju se i psihičke promjene – bezvoljnost i depresivno raspoloženje.

Kod muškarca je smanjena seksualna želja, a kod žena poremećen menstrualni ciklus. Uz sve navedeno javlja se i nepodnošenje hladnoće, pojava otoka oko očiju i na licu, zatvor, promuklost i otežan govor ili otežano disanje uzrokovano povećanom štitnom žlijezdom.

Hashimoto sindrom se najčešće otkrije slučajno na redovitim sistematskim pregledima, kada se utvrdi da je štitna žlijezda uvećana. Sam razvoj bolesti je veoma spor. Hashimoto sindrom se dijagnosticira na osnovu laboratorijskih nalaza, ali i ultrazvukom.

Liječenje

Koja vrsta terapije je najbolja za pacijenta endokrinolog odlučuje na osnovu laboratorijskih nalaza, ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde i kliničkog pregleda. Kod Hashimotovog tireoiditisa najčešće se ne koristi nikakva oralna hormonska terapija jer su nalazi hormona u balansu, povišena su samo antitijela u krvi.

Ako je rad štitne žlijezde pojačan, pacijenti su vrlo nervozni i razdražljivi, apetit je pojačan, ali se kilogrami gube, javlja se drhtavica i nepodnošenje topline. Koža je vlažna i topla, a na noktima se vide promjene.

Pojačan rad štitne žlijezde liječi se tireosupresivnim lijekovima, a kontrole hormona se rade svakih 4 – 6 tjedana. Terapija se koristi sve dok se razina hormona u krvi ne uravnoteži. Nakon toga, liječenje se prilagođava još narednih 18 – 24 mjeseci. Ako su nakon 6 mjeseci razine hormona normalne, smatra se da je pacijent izliječen. Ponekad se u terapiji hipertireoze koristi i terapija radioaktivnim jodom, pa i kirurško odstranjivanje tiroidne žlijezde.

Smanjen rad štitne žlijezde liječi se lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona, a terapiju prilagođava endokrinolog na osnovu laboratorijskih vrijednosti hormona TSH u krvi. Rade se redovne kontrole laboratorijskih nalaza hormona svakih 6-12 tjedana. Smanjen rad štitnjače uključuje često i smanjenu plodnost i spontane pobačaje kod žena. Zato je jako bitno kod žena koje se bore sa sterilitetom provjeriti i rad štitne žlijezde. Optimalan vrijednost TSH hormona za začeće i trudnoću je oko 1.

Liječenje tireoiditisa i hipotireoze prehranom

Sve zadnje studije koje su provedene na temu utjecaja prehrane na pojavu autoimunih bolesti dokazuju da gluten ima značajnu ulogu u nastanku autoimunih bolesti pa tako i Hashimotovog tireoiditisa i hipotireoze. Postoji sve više dokaza kako osobe koje imaju dijagnozu Hashimotov tireoiditis istovremeno mogu biti i preosjetljive tj. intolerantne na gluten. Gluten je protein u žitaricama (pšenica, raž, ječam, pir) uz pomoć kojeg dolazi do razvijanja tijesta. To je ljepljiva masa koja tijestu daje elastičnost. Kada tijelo ima preosjetljivost na gluten dolazi do bolesti koja se zove celijakija.

Neobična veza između autoimunih bolesti kao što su Hashimoto bolest i celijakija može se objasniti nizom unutrašnjih (npr. genetski faktori i prevelika ekspresija citokina) i vanjskih faktora (npr. okolina i prehrambene navike). Štitnjača je posebno osjetljiva na nedostatak mikronutrijenta selena jer selenoproteini, proteini u čiju se strukturu ugrađuje selen, imaju vrlo važnu ulogu u biosintezi i aktivnosti hormona štitne žlijezde. Zbog toga se smatra kako manjak selena kod celijakije može biti ključni faktor koji direktno dovodi do oštećenja štitne žlijezde i crijevnog trakta.

Rezultati novijih istraživanja pokazuju na potrebu da osobe s Hashimotovim tireoiditisom naprave i serološke testove na celijakiju (testovi na antitijela AGA-IgA, AGA-IgG, TGA i EMA). Ako se bilo koji od seroloških testova pokaže pozitivnim, dodatno se preporučuje napraviti gastroduodenoskopiju i biopsiju duodenuma.

Poseban režim prehrane

Na testovima intolerancije koje radim više od 15 godina pokazalo se da pacijenti koji imaju problem s radom štitne žlijezde vrlo često imaju i intoleranciju na gluten. Zanimljivo je koliko se samo prilikom izbacivanja glutena iz prehrane u trajanju od 3 mjeseca znatno smanje simptomi poremećaja rada štitne žlijezde, ali se normaliziraju i laboratorijski nalazi hormona i smanje vrijednost antitijela. Očigledno je da se prestankom unosa glutena u organizam smanjuje upalni proces u organizmu i autoimuna reakcija tijela.

Tijekom izmijenjenog režima prehrane u trajanju od minimalno 3 mjeseca u prehranu je potrebno uključiti namirnice koje će pomoći štitnoj žlijezdi, a izbaciti namirnice koje joj otežavaju produkciju i lučenje hormona. U zamjenu za glutenske žitarice (pšenica, raž, ječam, pir, kus-kus ) preporučuje se koristiti bezglutenske žitarice (kukuruz, riža, heljda). Treba obratiti pažnju na unos namirnica bogatih selenom , jodom i vitaminom D.

Selen je obavezan mikronutrijent koji se treba unositi hranom, ali i suplementacijom. Preporučuje se dnevni unos selena 200mcg. Selena najviše ima u brazilskom orahu, morskim algama, lješnjacima, smeđoj riži, luku…

Namirnice bogate jodom su morske alge, Mozzarella sir, brusnice, ekološki jogurt, himalajska sol, krumpir pečen u ljusci.

Kod osoba koje boluju od Hashimoto sindroma često je smanjena razina vitamina B12. Njega treba pojačati kroz prehranu kroz sardine, meso i mlijeko.

Nedostatak vitamina D možete nadoknaditi kroz hranu bogatu ovim vitaminom. Jedite ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode i sunčajte se što više na suncu. Naravno, tu je uvijek suplementacija vitaminom D koja se preporučuje u zimskim mjesecima kada koža nije izložena suncu.

Potrebno je jesti namirnice s niskim glikemijskim indeksom, jer namirnice s visokim GI dovode do većih oscilacija šećera u krvi i to utječe loše na žlijezde s unutrašnjim lučenjem u koju spada i štitna žlijezda. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom su slatkiši, tjestenina, peciva, čokolada , bijela riža, kokice…

U prehranu je potrebno uvesti zdrave i korisne masti, a to su kokosovo ulje koje ubrzava metabolizam, potiče mršavljenje, podiže bazalnu temperaturu tijela.

Esencijalne masne kiseline treba unositi kroz orašastih sjemenki i chia sjemenke. Morske alge imaju veliku količinu selena i zato se preporučuje upotreba algi u prehrani ili kroz dodatke prehrani (npr. Spirulina).

Stres kao jedan od uzroka nastanka Hashimotovog tireoiditisa možemo spriječiti meditacijama ili prirodnim preparatom Rhodiolinom koji po sastavu predstavlja adaptogenu biljku Rhodiolu. Smatra se da svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora stresa: smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira serotoninski i dopaminogerički sustav. Adaptogene biljke imaju sposobnost harmonizacije i normalizacije brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.

Ne preporučuju se namirnice koje sadrže goitrogene supstance, koje mogu ometati apsorpciju joda i time pogoršati stanje hipotireoze. Takve supstance nalazimo u soji i proizvodima od soje, kupusnjačama te određenom voću (npr. breskve), orašastim plodovima i sjemenkama npr. kikiriki, pinjoli, lanene sjemenke. Treba izbjegavati i namirnice koje će uz usporen metabolizam dovesti do viška kilograma. To su šećer, slatkiši, bijela riža, bijeli kruh.

Kako pomoći štitnoj žlijezdi?

Da biste ubrzali metabolizam i pomogli štitnjači da bolje radi preporučila bih vam :

• 3 redovna obroka dnevno, uz jednu užinu;
• Razmak između doručka i večere mora biti najmanje 11 h;
• Doručak: sjemenke + proteini;
• Ručak: biljna vlakna (povrće) + proteini (meso sve osim crvenog, riba, bjelanjak);
• Večera najlaganiji i najmanje obilan obrok, najkasnije 3 h prije spavanja: juha od povrća, povrtna salata sa sjemenkama;
• Tjelesna aktivnost 5x tjedno 45 minuta kao što su šetnja, plivanje, bicikl ili brzi hod. Tjelesna aktivnost treba biti sa 70 % fizičkog napora. Usprkos svim simptomima koji se mogu pojaviti, natjerajte sebe da pojačate tjelesnu aktivnost, pogotovo ako ste dobili na kilaži. Pretilost može uzrokovati niz drugih bolesti, poput srčanih oboljenja ili dijabetesa. Teži tjelesni napori nikako se ne preporučuje osobama s Hashimotovim sindromom, treba postojati granica zbog zamaranja.

Interakcija hrane i suplemenata i hormonske terapije

Na kraju bih vam rekla i nešto o interakciji hrane i suplemenata i hormonske terapije koja se koristi kod Hashimoto hipotireoze.

Hormonska nadomjesna terapija koja se preporučuje kod problema sa štitnom žlijezdom je Euthyrox i Letrox. Ako pijete nešto od ove terapije morate obratiti pažnju da:

• Ne pijte kavu i ne uzimajte suplemente s vlaknima (npr. Inulin) 1 h prije i 1 h poslije uzimanja lijeka.
• Amino kiselina L-tirozin kao dodatak prehrani tj .suplement (ovdje se ne misli na onu količinu koja se unosi hranom) u kombinaciji sa supstitucijom hormonima može dovesti do povećanog lučenja hormona štitnjače u tijelu. Oprez kod Hipertireoze!
• Levodopa, lijek koji se koristi kod Parkinsonove bolesti ima interakciju s tirozinom koji smanjuje djelovanje L-dope, zato se ne preporučuje uzimati ove lijekove u isto vrijeme, razmak 2 h.
• Kada uzimate suplemente kalcija zajedno sa supstitucijom hormona za štitnu žlijezdu minimalan razmak između ovih lijekova mora biti najmanje 4 h.
• Alfa lipoična kiselina se ne preporučuje uz nadomjesnu hormonsku terapiju za štitnu žlijezdu.

Vjerujem da ste čitajući ovaj tekst mogli pronaći korisne informacije u vezi Hashimoto sindroma i da će pomoći vašoj štitnoj žlijezdi u postizanju balansa.

Povezano: Kako se riješiti inzulinske rezistencije pravilnom prehranom?

Autorica: mr. sc. Gordana Ljoljić Dolić, dr. med.