Po prirodi je vedra i uvijek nastoji gledati pozitivnu stranu svih i u svemu. Ona voli boraviti u prirodi, voli kuhati. Ples joj je velika strast. Strast joj je i stvaranje predivnih i unikatnih vrtova. Vlasnica je Green Hypnotic studija za dizajn vrtova. Ona je Iva Tominović Matas.

Za početak nam reci još nešto o sebi…

Iva: To je uvijek zahtjevan zadatak; sebe objektivno opisati. Da, vedra sam po prirodi. Uživam biti mama i rasti zajedno, kao osoba, uz svoje dijete. Odrasla sam u Lovranu, a mjesto za život odabrala sam sa svojim suprugom u Premanturi. Društvena sam osoba, ali uživam i biti sama sa sobom. Privatno i kroz svoj posao nastojim prenijeti vrijednosti do kojih držim, jednostavnost življenja i uživanja u malim stvarima.

Iako si završila ekonomski fakultet, u tridesetima su te želje ipak odvele u drugim smjerovima. Danas si dizajnerica vrtova, osmišljavaš izgled vanjskog prostora, završila si najbolju školu u Engleskoj za ovo zanimanje. Kako je došlo do odluke o promjeni karijere?

Iva: Tako je. Unatoč fakultetu kojeg sam odabrala svojom voljom i radila što volim ipak sam u određenom periodu, negdje na početku svojih tridesetih, osjetila da put kojim idem nije moj put i te su me „cipele“ počele žuljati. Odluka o promijeni karijere nekako se nametnula sama od sebe, ali ne od prve. Dugo sam se mučila shvatiti što bi me ispunjavalo, dok zapravo jednog dana usred rada u svom vrtu nisam shvatila da je to upravo to i tada sam odlučila. Krenula sam u potragu, radila selekcije škola, otišla u London i tad odlučila da ako već radim jedan takav zaokret u karijeri da to mora biti izbor najbolje škole.

Tako sam odabrala školu s najboljim mentorima i garden dizajnerima te sam iz prve ruke mogla upiti znanje i iskustvo. Unatoč jezičnoj barijeri gurala sam sebe i preko svojih granica pa sam osvojila i nagradu za najbolje dizajnirani vrt u 3D projekciji. I tako je sve ostalo, kako se kaže, povijest.

Što najviše voliš u svom poslu i koji su najveći izazovi?

Iva: Najviše volim stvarati, to me posebno veseli. Volim stvarati prostore trajnije vrijednosti, prostore koji će vlasnicima pružiti ono što oni žele, sanjaju i ono što im treba kako bi se resetirali, uživali ili kako bi ugodili onima koji će vrtove koristiti. Volim promatrati kako ti vrtovi rastu s godinama i volim ih pratiti. Uzbuđuje me činjenica da svojim vizijama, idejama, znanjem i stručnošću stvorim jednu lijepu priču. Izazova uvijek ima u raznim oblicima.

Koliko god je lijepo susretati se s raznim ljudima, toliko to ponekad bude i izazov. Tako da nisam samo dizajner, često sam i psiholog i savjetnik za druge stvari oko mog posla. Izazov je i osjećaj da ne mogu stati, nego stalno moram biti u pogonu. To me ponekad iscrpljuje. Mislim da je najveći izazov svih privatnih poslova naći balans, odnosno znati stati kad treba i znati se odmoriti. Ali uvijek nekako postoji „još samo ovo i još samo malo“. Vjerujem da ću jednom naći optimalan izbor za sebe.

Koliko je „živa arhitektura“ važna za čovjeka i koliko su ljudi spremni raditi na svojim vrtovima?

Iva: Mi smo bića prirode pa nam je ta komponenta žive arhitekture, usudila bih se reći, utkana u DNK. Samo što smo se mi predaleko udaljili od one osnovne postavke da smo bića prirode. Zato je važno podsjetiti se te žive arhitekture i unijeti je u svoje živote, a ne doživljavati ju samo kao obavezu. Uostalom obaveza je i da brinemo o sebi. Ljudi danas nisu spremni za nikakvu obavezu, sve bi odmah sada, brze instant rezultate i da to drugi obavljaju za njih. Zato postoji mnogo generalnog nezadovoljstva i osjećaja neispunjenosti. Izbačeni smo iz prirodnog ritma. Pa onda se pokušavamo ispraviti kroz razne radionice koje nude povratak k sebi. Kako kažu Englezi „to come to your senses“. A sve nam je pred nosom.

Zato bi svatko tko posjeduje i mali komadić vrta, čak i balkona, trebao biti spreman poraditi i na tom dijelu. Veseli me spoznaja koju nam je upravo taj tempo života donio i sve promjene koje se dešavaju „prisilio“ nas je da se okrenemo oko sebe i uvidimo da je priroda ta koja nas ispunjava i da bismo svoje prostore trebali tretirati kao komadiće rajskih vrtova jer to u svojoj jednostavnosti i jesu. Možda su ljude natjerali određeni kriteriji, npr. u turizmu, da porade na svojim vrtovima jer se standardi u turizmu mijenjaju. Ali vjerujem da će ljudi shvatiti da trebaju i radi sebe svoje prostore urediti jer vanjski prostor je dodatna prostorija.

Postoji li neka osoba koja je presudno utjecala na tvoju karijeru?

Iva: Pa ne postoji jedna osoba koja je presudno utjecala na moj preokret u karijeri. Mislim da me mamina ljubav prema vrtu zapravo formirala kao budućeg dizajnera vrtova. Ali presudno sam na odluku o promijeni karijere utjecala sama osluškujući sebe. Ali bilo je puno ljudi koji su dali svoj doprinos tom smjeru. Zbroj svih tih utjecaja rezultat je mene ovakve kakva jesam u ovom trenutku.

Tvoje viđenje suvremene žene?

Iva: Suvremena žena za mene je zadovoljna i ispunjena žena koja živi svoje vrijednosti i nije ju briga da li itko to odobrava. Suvremena može biti i najuspješnija poduzetnica, jednako kao i neka nepoznata kućanica. Stvar je u osjećaju sreće. Suvremena žena uvijek je primjer onima koje teže biti svoje i zato je suvremena. Jer po meni suvremeno znači SADA, ovaj trenutak.

Što je po tebi ono što najviše koči žene u uspjehu/napretku?

Iva: Najprije nas formira obitelj, a onda i okolina, društvo kojima je žena od rođenja okružena. Koči nas činjenica što stalno slušamo da smo slabiji spol pa tu slabost percipiramo i kao manju sposobnost i manju vrijednost. Zapravo koče nas razna uvjerenja kojih nismo niti svjesne, a iz njih djelujemo. U najvećoj mjeri kočimo same sebe jer mislimo da moramo zadovoljavati razna očekivanja. Važno je to osvijestiti. Osvijestiti činjenicu da smo rođenjem svi jednaki i da svi trebamo biti sretni i ispunjeni. Iz toga proizlazi i hrabrost ka uspjehu i napretku u bilo kojem smjeru u kojem želimo ići.

Koje je tvoje najveće postignuće i na što si osobito ponosna?

Iva: Pa iskreno nisam još svjesna nekog svog postignuća, to što radim je način života, a ne cilj ili konačan rezultat. Ipak evo osjećam ponos što sam bila dovoljno hrabra učiniti u životu, unatoč svojoj introvertnosti i nedostatku samopouzdanja, određene korake koji su me doveli do trenutka da sam trenutno skroz ispunjena i da iza sebe imam neke uspjehe koji su meni važni.

Što za tebe znači biti zdrava, sretna i uspješna, koji su tvoji prioriteti u životu?

Iva: Biti zdrava, sretna i uspješna znači živjeti život u radosti. Nisam uvijek živjela ovu svoju izjavu, ali sam uvijek radila na tome da budem što bliže tome. S godinama shvaćam da je biti zdrav jednako važno kao biti i uspješan jer to nam donosi radost u život. Isto tako važno mi je da mi je obitelj zdrava, da imamo zdrave odnose i da smo podrška jedni drugima i da se veselimo u našim druženjima. Svakako me uspješnom čini i biti realizirana kroz posao koji radim i sve što budem putem smislila.

Kako održavaš tjelesnu aktivnost? Vježbaš li i koliko često?

Iva: Pa kako sam se bavila plesom od svoje 16-te uvijek sam bila aktivna i vježbanje me posebno puni životnom energijom. Nakon rođenja sina pokrenula sam i svoju firmu i tada mi je nemoguće bilo naći vrijeme za vježbu. Sve do trenutka kada sam odlučno krenula baviti se sobom, a to je uključilo i vježbanje.

Nakon određenih zdravstvenih problema i sagorijevanja u poslu shvatila sam da kako-tako moram naći vrijeme za vježbu. Evo sada, u ovim uvjetima, već tri četiri mjeseca vježbam s trenerom online i ponekad u dvorani tri puta tjedno. Vozim i bicikl i plivam jer plivanje i more je neophodan element moje životne energije. Vježbanje mi daje dodatnu radost a i sviđa mi se kad utegnem mišiće.

Vodiš li računa o zdravoj prehrani, što ti je osobito važno?

Iva: U načelu vodim i jako mi je važno hraniti se zdravo. Volim kuhati, a volim i jesti. Hranu proučavam i kao izvor zdravlja. Imam jako puno knjiga na temu hrane i zdravlja a i puno kuharica, kuhanje je moj ispušni ventil. Važno mi je da na stol svojoj obitelji stavim kvalitetne obroke, organske namirnice. A i odrasla sam na domaćoj hrani uz mamu kojoj je isto to bilo važno tako da sam temelje donijela od kuće. Naravno da često i zgriješim, najčešće kad sam napeta, pod stresom ili kad me nešto prilično uznemiri. Ali eto i na tome radim pa je grickanja nepotrebnih stvari manje.

Kako voliš provoditi slobodno vrijeme?

Iva: Kako kada. Ovisi o godišnjem dobu i trenutnoj potrebi. Volim ljeti plivati i biti u moru, volim voziti bicikl. Čitanje knjiga me posebno odmara i to činim ili na plaži ili pred spavanje. Sa suprugom volim pogledati dobre filmove, otići u kino. Volim se družiti s prijateljima. Ali isto tako uživam puniti baterije sama sa sobom, pa često u cik zore sama šećem, slušam usput muziku i meditiram. Volim putovati i upijati drugačije običaje, posebno kroz hranu.

Da li bi voljela promijeniti nešto u svome životu? Ako da, što bi to bilo?

Iva: Za ničim ne žalim. Ima sigurno stvari koje bih možda drugačije napravila, ali ne kaže se bez veze „da mi je ova pamet i one godine“. Tako da nema smisla biti general poslije bitke. Kad pogledam unatrag znam da je točno onako kako je trebalo biti. Ali ako bih se mogla samoj sebi obratiti unatrag svakako bih si poručila da nema razloga za manjkom samopouzdanja.

S koje tri riječi bi te opisali tvoji prijatelji?

Iva: Ovo pitanje je jednako teško kao i reći nešto o sebi. Pa bilo bi lijepo znati što o meni misle moji prijatelji. Kao prijatelj/ica nastojim biti najprije od povjerenja jer to je nešto do čega i sama držim. Znati da možeš nekome nešto povjeriti i da će to ostati među vama. Volim biti i oslonac kad nekome nešto ne ide ili prolazi kroz težak period. Volim ohrabriti i pomoći kako god mogu. Želim biti iskrena, ali ponekad ću prešutjeti nešto ako ocijenim da nije vrijedno nekoga povrijediti ili izgubiti prijateljstvo. Tako da bih voljela da me prijatelji opišu kao osobu od povjerenja, zabavnu i nekoga na koga se mogu osloniti kad „ne cvatu ruže“.

Koji su tvoji životni snovi?

Iva: O joj, imamo toliko vremena i prostora da sve to opišem? 🙂 Imam puno snova i često maštam. Voljela bih kad bih kroz svoje snove uživala maksimalno u životu i kada bih ispunila neku svoju višu svrhu.

Što bi napravila kada bi na lutriji dobila veliki iznos novca? Koliko je po tebi novac presudan za sreću?

Iva: Novac nikako nije presudan za sreću, ali može biti izvor sreće. Ne moramo imati neki značajan novac na računu da bismo bili sretni, ali svakako živimo u materijalnom svijetu u kojem je potrebno imati dovoljno da namirimo svoje potrebe i želje. Tako da niti ja ne stremim nekim ogromnim nulama jer one opet donose neke dodatne obaveze i angažmane. Stremim tome da znam da si mogu priuštiti sve što mojoj obitelji treba, da mogu raditi bez da strepim i da usto mogu biti i društvu korisna i pomagati kad je to potrebno. Mislim da je to optimalan omjer za moju sreću. Ne bih se bunila da imam poveći iznos, ali vjerujem u onu „od (prevelikog) viška boli glava“

A kad bih dobila na lutriji, pa kad već maštamo neka bude to veliki iznos, onda bih najprije riješila da budem potpuno financijski slobodna, kako privatno, tako i poslovno da mogu realizirati svoje ideje. A onda bih uložila ostatak novca kako bih ga dodatno oplemenila. Time bih si stvorila prostor za pomaganje dječjih domova, udruga za zaštitu životinja, staračkih domova, zapravo svega što ima veze s djecom, starijim osobama i ostalim živim bićima. Vjerujem da bih si priuštila obavljati posao iz raznih dijelova svijeta. Moguće s kakve jahte s obzirom koliko volim more i avanture.

Tvoj omiljeni citat?

Iva: Jako volim citate od najranije dobi i imam nekoliko bilježnica i raznih papirića na koje pišem citate koji odražavaju moje vrijednosti, težnje i mene samu pa i trenutnu situaciju. Prati me jedan od najranije dobi a to je „Sreća prati hrabre“. Pri tome mislim da se ne ustručavamo da život živimo punim plućima.

Tvoja poruka čitateljicama portala Suvremena žena?

Iva: Budite najprije svoje, onaj vaš davno zatomljeni i jedinstveni „ja“. Pronađite ga i oslobodite jer tada ćete biti sretne. Sretan čovjek može samo dobro dati i njegova sreća razlijeva se na sve što dotakne. Sretan čovjek ima potrebu i druge učiniti sretnim. Svatko ima svoju definiciju sreće zato živite svoju.

Foto: Iva Tominović Matas, osobna arhiva

Pripremila: Marijana Glavaš