Teško je priznati, ali svi lažu. Roditelji lažu djeci, djeca lažu roditeljima, bračni partneri govore neistine, a često se laže i na radnom mjestu.
Istraživanja pokazuju da ljudi često lažu. U knjizi Zar bismo vam lagali?, dr. Seager i dr. Mann navode rezultate istraživanja agencije Gallup i lista Daily Telegraph koje je provedeno u Velikoj Britaniji:
- 24 posto anketiranih kaže da je lagalo barem jednom u zadnja 24 sata
- 75 posto anketiranih kaže da nije lagalo u zadnja 24 sata ili da se ne sjeća
- 8 posto anketiranih kaže da nikad nije lagalo, čak ni u dobroj namjeri
- 31 posto anketiranih smatra da je čulo laž barem jednom u zadnja 24 sata
- 27 posto smatra da vrlo dobro laže.
Autori smatraju da su ovih 8 posto koji tvrde da nikad nisu lagali, zapravo, najveći lažljivci od svih. Novija anketa koju je provelo osiguravajuće društvo Royal & Sun Alliance pokazuje da ljudi možda lakše lažu nego početkom devedesetih godina prošlog stoljeća:
- 45 posto kaže da je spremno lagati šefu
- 43 posto kaže da mirne duše laže susjedima
- 41 posto priznaje da bi lagalo prijateljima
- 20 posto kaže da je lagalo osiguravajućem društvu
- 38 posto kaže da nikad nije lagalo!
Tijekom dana često izgovorimo bezazlene laži poput:
- Lijepa ti je ta košulja.
- Izgledaš puno mlađe.
- Baš mi je drago što te vidim.
To su izjave kojima želimo drugima uljepšati dan, izvući se iz dosade ili neugodne situacije, no puno gore su one kojima nanosimo štetu kolegama ili tvrtki za koju radimo. Autorica A. K. Šoljaga navodi da je laganje prilično raširena pojava i ljudi su prilično vješti u tome. Većina laži koje u životu kažemo nikada ne bude otkrivena. Procjenjuje se da se u prosjeku čovjek „izvuče“ s više od 95 posto iz laži koje je izrekao.
Ljudi lažu:
- kako bi izbjegli kaznu ili neugodnost
- kako bi bili prihvaćeni ili poboljšali odnose
- kako bi pomogli drugima
- kako bismo povećali moć, novac ili divljenje.
Prema autorima dr. Seager i dr. Mann, najčešći načini laganja na poslu su:
- namjerno prešućivanje važnih informacija
- davanje manje informacija nego što je potrebno
- namjerno davanje dvosmislenih informacija
- davanje nevažnih informacija kako bi se skrenulo s teme
- iskrivljavanje informacija kako bi se zavelo na krivi put
- davanje više informacija nego što je potrebno radi zbunjivanja
- manipuliranje informacijama
- bezočno laganje.
Isti autori navode da svaki peti radnik u Velikoj Britaniji kaže da je izmislio izgovor kako bi ostao kod kuće na lažnom bolovanju. Upravo zbog toga samo 29 posto menadžera vjeruje radniku kada javi da je bolestan. Mnogi zaposlenici smatraju da imaju pravo na određeni broj dana bolovanja u godini, bez obzira jesu li stvarno bolesni ili nisu.
Prema autorima dr. Seager i dr. Mann, treba obratiti pažnju na pouzdane i nepouzdane znakove laganja.
Pouzdani znakovi laganja:
- Manjak detalja u odgovorima
- Neuvjerljivost i nesigurnost
- Nedostatak činjenica
- Prečesto korištenje pasiva
- Ponavljanje općih fraza
- Veliki broj negativnih izjava
- Nedostatak osobnosti u govoru
- Duže pauze prije odgovora na pitanje
- Brži govor i kraći odgovori
- Viši glas nego inače
- Širenje zjenica
- Stiskanje usana
- Manji broj pokreta prstiju na rukama i stopala.
Ako ste pomislili da se vama tako nešto ne može dogoditi, pokušajte se prisjetiti jeste li „malo uljepšali“ svoj životopis ili ste na razgovoru za posao ipak malo „dodali“ kako biste se pokazali u ljepšem svjetlu.
Nije nam uvijek važno prepoznati dobronamjerne laži, ali postoje životne situacije gdje nam je od presudnog značaja znati istinu. Važno je usavršiti svoje vještine otkrivanja laži, ali je ipak važno u obzir uzeti više elemenata, odnosno znakova kod procjene laže li vam netko ili ne.
