Neverbalna komunikacija izražava emocije, stavove, osobine ličnosti. Govor tijela nesvjesna je neverbalna komunikacija, a predstavlja veliki postotak komunikacije.
Neverbalna komunikacija
Sjetio sam se neki dan jednog davnog susreta. Tad smo se upoznali uživo i sjeli smo na kavu. Htjela je sve što može „otkriti“ o meni i posegnula je za svojom stručnošću u neverbalnoj komunikaciji. Da procijeni što se procijeniti da jer neverbalna komunikacija je moćna. Dosta vremena nakon toga rekla mi je kako je ostala zbunjena. Ona zna dosta o neverbalnoj komunikaciji, ali mene nije mogla „pročitati“ jer sam se ponašao strašno kontradiktorno.
Da, ona je znala tehnički dio. Znala je što zna ako se ponašaš ovako ili onako. Jer to je bilo na seminaru ili u knjizi. No, tek se srcem može vidjeti. Davno sam naučio od svoga učitelja da se pravila trebaju naučiti, svladati i razumjeti, zatim ih treba dovoljno vježbati, a zatim zaboraviti. Pustiti da uđu u tebe. Da postanu dio tebe da osjetiš više nego što primijetiš i gledaš. Tada ćeš znati što nešto znači. I nije ovo slučaj samo s neverbalnom komunikacijom. Puno je šire.
Povezano: Kako uspješno komunicirati?
Dopustite si vidjeti
Jeste li vidjeli da je netko zaista najbolji glumac, govornik, majstor, umjetnik, plesač, pjevač ili bilo što drugo, a da pri tome samo ponavlja ono što su ga naučili? To je nemoguće. Svako pravilo i svaku pouku trebamo i moramo radi sebe i svijeta obojiti našim bojama. Kreirati iz srca, ne iz uma. Doživljavati iz volje za kreiranjem i da vidimo, ne da strpamo u tablice i procijenimo.
Nemojte misliti da treba odbaciti tablice. One mogu biti sjajna pomoć, no tek ako i kada ih prestanemo uzimati kao ono po čemu mi prilagođavamo sebe. Tada one umjesto sluge postaju gospodar.
Istu ovu stvar sada vidim kod ljudi koji mi se javljaju. Neki si dopuste vidjeti, neki stavljaju pravila ispred sebe. Prvi su zadovoljniji i više uživaju, drugi se ljute na sebe zbog vlastitih pogrešaka te na druge kad se oni ne ponašaju prema tablicama.
Želiš li biti sretan ili u pravu?
Za biti u pravu ti TREBAJU tablice kao i oni koji nisu u pravu.
Dok kad si sretan, tablice ti služe. Te tablice uglavnom imaju dvije kategorije. Želim i ne želim. Kad imaš te dvije kategorije, samo se primakneš onoj „želim“, a ono „ ne želim“ se tada samo odluči udaljiti od tebe.
Ako ih trebamo da bismo bili u pravu, onda smo u stanju ljutiti se na osobu koja radi nešto, ne zato što nam to smeta, nego zato što nije u tablici na pravom mjestu. A tablica je zakon.
Imamo stoga ljude koji se toliko suludo drže pravila da su si život pretvorili u pakao, a trude se to učiniti i drugima, jer pravila su pravila. To je negativno korištenje pravila i znanja, na svačiju štetu. Oni se u automobilu vežu ne zato što žele sigurnu vožnju nego zato da ih policija ne kazni.
Napomena: ovim tekstom ne govorim trebate li ili ne slijediti pravila u svom životu niti vas nagovaram da (ne) slijedite, kažem da ih pretvorite u saveznika, ne u protivnika. Tada će život biti jednostavniji i vama i svima oko vas.
Povezano: Trikovi za bolju komunikaciju u poslovnim i privatnim odnosima