Izgovor glasova ili fonologija je dio jezičnog sustava koji se razvija postupno od rođenja djeteta, a poremećaji izgovora glasova spadaju u najčešće govorne poremećaje kod djece predškolske dobi. Većina roditelja čuje način govora svoje djece, zamjećuje odstupanja i postavljaju mnoga pitanja o razvoju izgovora glasova, odstupanjima i načinu pomoći djetetu.
Slijede najčešća pitanja roditelja o izgovoru glasova.
Kako teče razvoj izgovora glasova?
Usvajanje glasova teče po određenim zakonitostima. Najprije se javljaju glasovi koji su jednostavniji za izgovor i koji su vezani uz sisanje i hranjenje, a kasnije oni koji zahtijevaju složene pokrete govornih organa. Prvi glasovi koji se javljaju kod beba su samoglasnici A, O, U, E, I te P, B, M, T, D, N; dakle i prve riječi su kombinacija tih glasova kao mama, papa, baba, nana… Slijede glasovi K, G, J, F, V, H, L a zatim S, Z, C, Nj, Lj, R, Š, Ž, Č, Đ,Dž.
Do koje dobi dijete treba usvojiti sve glasove?
U hrvatskom izgovornom sustavu svi glasovi trebaju biti usvojeni s pet i pol godina.
Jesu li tepanje i poremećaj izgovora glasova istoznačni termini?
U oba slučaja govor zvuči slično. Ako dijete u dobi od dvije-tri godine ispušta neke glasove, mijenja jedan glas drugim, ispušta ili dodaje slogove kažemo da tepa. Takav izgovor je razvojno očekivan i u skladu je s dobi djeteta. Ako dijete npr. u dobi od 5 godina čini to isto, više ne govorimo o tepanju nego o artikulacijskom poremećaju ili poremećaju izgovora glasova.
Na koji način glasovi mogu biti poremećeni?
Dijete glas može ispuštati pa će umjesto KOKA treći -O-A, umjesto RUKA –UKA; može jedan glas mijenjati drugim npr. umjesto RAK reći će JAK ili LAK, umjesto ŠUMA reći će SUMA, TUMA ili ĆUMA. Najblaže odstupanje je distorzija ili iskrivljen izgovor kada dijete glas izgovara, ali zvukovna realizacija ne odgovara standardnom izgovoru npr. umekšan izgovor Š Ž, francuski R, međuzubni izgovor Z S.
Poremećaj izgovora može biti i nesustavan, što znači da dijete neki glas u pojedinim pozicijama u riječima izgovara, u drugima ne; npr. reći će R u TRI i TRAVA ali će ga ispuštati ili mijenjati u RIBA, RUKA (liba, luka..). Dijete može mijenjati mjesto glasovima unutar riječi, mijenjati mjesto slogovima, dodavati ih ili ispuštati. Tako će reći KOLOMOTIVA, ZABREG, PAŠGETI, -LAK (vlak), Š-APA (šlapa), MEKLA (metla), PELJUGA (Pepeljuga).
Kako mogu pomoći roditelji i okolina?
Roditelji trebaju biti dobar govorni model, ne ispravljati dijete i ne tražiti ponavljanja. Kada dijete pogrešno izgovori riječ, preporuča se da pravilno ponovite za njim, jako naglašavajući glas koji mu je problematičan i proširujući iskaz. Primjer: ako dijete kaže „to je liba“ vi kažite „ da to je riba, riba živi u vodi, riba pliva“. Koristeći puno puta glas koji dijete ne izgovara pravilno „slušno ga kupate“, razvijate njegovu slušnu osjetljivost koja je preduvjet dobrom izgovoru. Ako niste razumjeli što je dijete reklo, nije dobro pretvarati se da ste razumjeli i reći „baš super, to je lijepo“. Možda vam je dijete reklo da ga nešto boli! Zamolite dijete da vam pokaže što želi. Važno je da se komunikacija održi i da se dijete ne srami svog govora.
Kada je vrijeme javiti se logopedu?
Uvijek kada ste zabrinuti i imate nejasnoća oko govora vašeg djeteta bez obzira na njegovu dob. Poremećaj izgovora glasova može biti samo simptom nekog složenijeg i težeg jezičnog poremećaja. Ako je poremećen veliki broj glasova razumljivost govora može biti značajno narušena što može utjecati na uspješnost komunikacije i odnose s vršnjacima. Zato je važno odstupanja u izgovoru glasova na vrijeme uočiti i ispraviti.
Autorica: Iva Mesec, prof. logoped
Preneseno iz časopisa Dijete&Roditelj
Foto: Pixabay
